Sirijski krumpir preplavio BiH, uvoz ubija domaće proizvođače
Tržište Bosne i Hercegovine suočava se, kao i prethodnih godina, s velikim izazovom u obliku masovnog uvoza krumpira. Ove godine to je krumpir iz Sirije, u što smo se i uvjerili u jednom od prodajnih centara.
Naime, na etiketama je istaknuto kako se radi o sirijskom krumpiru, a posebno zabrinjava činjenica da su na etiketama ovog uvoznog krumpira istaknute informacije da se radi o mladom krumpiru s godinom berbe 2023.
”Mladi krumpir” iz 2023. godine
Ova pojava nije samo pitanje kvantitete, već i kvalitete.
Uvozni krumpir, unatoč oznaci da se radi o mladom krumpiru, na tržištu se pojavljuje s godinom proizvodnje 2023., što budi sumnju u autentičnost informacija na etiketama.
Ovaj trend ozbiljno prijeti domaćim proizvođačima, a potrošači su izloženi riziku kupnje proizvoda za koje je upitno ispunjavaju li sve zdravstvene i ostale standarde, dok domaći proizvođači trpe posljedice nelojalne konkurencije. Andrija Doko, poljoprivrednik iz Čapljine, izrazio je svoje nezadovoljstvo ovim trendom.
“Ovaj uvozni val, kao i svi prethodnih godina, potpuno obara cijene na tržištu i gura nas domaće poljoprivrednike u tešku situaciju”, rekao nam je, upitan da prokomentira ovaj trend.
Domaći proizvođači u problemima
”Radimo naporno kako bismo proizveli visokokvalitetne proizvode, ali kad se suočimo s jeftinim uvoznim opcijama, teško je održati ravnotežu. Mi ne možemo oboriti cijenu do te mjere da nam bude isplativo, jer imamo platiti i sjeme, i radnu snagu, i zaštitu, i vodu…”, žali nam se čapljinski proizvođač.
Andrija dalje naglašava kako nelojalna konkurencija dovodi do smanjenja dohotka domaćih poljoprivrednika te kako će dugoročno imati ozbiljne posljedice na budućnost domaće poljoprivrede. Po njegovim prognozama, mladi krumpir, hercegovački, kad se pojavi, cijenit će se od 2,20 do 2,50 KM.
Svi kupuju jeftinije
“Ali radi se o mladom krumpiru iz 2024. godine, koji je dan prije izvađen iz zemlje i stavljen u prodaju. A konkurencija mu je krumpir iz Sirije, koji je eto jeftiniji pola marke, a koji je proizveden 2023. godine. Smiješno. Ali što zna umirovljenik koji jedva spaja kraj s krajem, njemu je bitno da uštedi svakih pola marke”, govori nam.
”Bez reakcija vlasti, ništa se neće promijeniti. Nije to pitanje samo krumpira. Tako vam bude i sa lubenicom, i sa paradajzom, i sa paprikom, samo je pitanje odakle dolaze – iz Sirije, Makedonije… Sve dok se ne zaustavi uvoz proizvoda koje imamo na našem tržištu, nema sreće za nas poljoprivredne proizvođače”, kaže nam.
I ranije su poljoprivrednici pozivali nadležne institucije da poduzmu mjere u cilju zaštite domaćih proizvođača. Kontrola kvaliteta uvoznih proizvoda, provjera autentičnosti informacija na etiketama te jačanje domaćih proizvođača kroz poticaje i subvencije neki su od prijedloga koje bi vlasti mogle razmotriti kako bi sačuvale domaću poljoprivrednu industriju. Sve dok to ne bude tako – neće biti sreće za domaće proizvođače.
