Slavonija prazna! Zašto nas čudi što je BiH sve praznija?
Slavonska sela puna su kuća koje propadaju, a koje nitko ne želi. Nakon smrti vremešnih vlasnika, život se u njih nije vraćao, a nasljednici se nisu javljali. Riječ je o imovini koja nakon smrti vlasnika, ako nema nasljednika, pripada općini u kojoj se nekretnina nalazi.
Iako Ministarstvo državne imovine ne raspolaže podacima koliko je takve imovine prešlo u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, sigurno je jedno – slavonska sela sve više pružaju sliku upravo takve imovine – bez života i budućnosti, a što znači da su lokalne samouprave, ponajprije općine, bogate (tim) nekretninama, piše Glas Slavonije.
U pojedinim ruralnim sredinama oko Đakova čitavi su nizovi takvih kuća, pa i čitavi dijelovi ulica.
– U Bučju je čak dvije trećine takvih kuća, a eskaliralo je nakon rata. Propadaju, same se ruše, u njima raste guštara, nitko u njih ne dolazi. Same će se porušiti. Nekad nas je bilo u 77 kuća u selu, a danas se živi u njih jedva 15-ak – kaže Zorko Meherek iz Bučja Gorjanskog, sela u općini Drenje, čiji načelnik Slavko Dešić i sam priznaje da su sela Drenjanštine puna takvih kuća.
Načelnik Levanjske Varoši Slavko Tidlačka, kaže, zna da takva, ošasna imovina pripada lokalnoj samoupravi, no skeptičan je u pogledu realizacije, prijenosa vlasništva, dokazivanja da ona nema nasljednika i drugog.
– Ima tu nasljednika koji nemaju nikakvog interesa za to, nitko nije pokretao ostavine. U većini slučajeva jave se, postoje pravni sljednici, znaju biti i u dalekim dijelovima svijeta, pa ne vide interes – kaže on.
