Složen scenarij napada na NATO: Rat bi imao četiri faze, na udaru bi posebno bila ova zemlja

Njemačka vlada podnijela je Bundestagu izvješće o analizi rizika u civilnoj obrani. To izvješće opisuje jedan od mogućih scenarija sukoba između nepoznatog agresora i NATO saveza. Temelji se na lekcijama naučenim u ratu između Ukrajine i Rusije, koja je prije više od dvije godine pokrenula brutalnu invaziju na susjednu zemlju, navodi ukrajinska Pravda.

Prema izvješću, ruski rat protiv Ukrajine pokazao je da suvremeno ratovanje kombinira klasične i nekonvencionalne operacije, kao što su kibernetički napadi, kampanje dezinformacija i sabotaža. Izvješće sugerira da bi agresivni napad, koji uključuje hibridne tehnike i/ili uporabu cjelokupnog arsenala modernih vojnih sredstava u različitim dimenzijama, na teritorij NATO-a mogao biti vjerojatan scenarij. Nadalje, autori izvješća detaljno opisuju jedan od takvih mogućih napada, ističući da je to samo jedan od više predviđenih scenarija. Prema njemu, sukob NATO-a i neimenovanog agresora ima četiri faze.

Faza I proteže se kroz nekoliko godina s različitim intenzitetima i obilježena je hibridnim djelovanjem agresora, uključujući špijunažu, kibernetičke napade, sabotaže i ciljane napade na vitalnu infrastrukturu. Ključna značajka ove faze je da se hibridne aktivnosti provode prikriveno i da često nisu jasno povezane s agresorom.

Faza II traje nekoliko mjeseci i obilježena je raspoređivanjem agresorskih snaga duž istočnih granica NATO-a, što dovodi do toga da Savez reagira i kao odgovor raspoređuje svoje snage. U ovoj fazi hibridno djelovanje postaje intenzivnije i manje prikriveno. Faza III traje najmanje godinu dana i obilježena je otvorenom vojnom agresijom na teritorij NATO-a, uključujući selektivne napade konvencionalnim i nekonvencionalnim sredstvima te moguće napade na ciljeve unutar Njemačke i ometanje satelita u svemiru. U konačnoj fazi, fazi IV, agresorske trupe probijaju obrambene linije NATO-a u Njemačkoj, dok se predviđa i potpuni oružani sukob u svemiru. Scenarij predviđa da bi ova faza mogla završiti “sporazumom o prekidu vatre” koji bi bio postignut nekoliko mjeseci kasnije.

U izvješću njemačka vlada preporučuje korištenje ovog scenarija kao temelja za razvoj koncepta civilne obrane, s mogućnošću daljnjeg modeliranja “podscenarija” kako bi se osigurala učinkovita obrana. Nedavno je, inače, objavljeno da Bundeswehr, odnosno Oružane snage Njemačke, radi na novom sveobuhvatnom operativnom planu obrane, prvi put od kraja Hladnog rata, uzimajući u obzir naučene lekcije iz ruske agresije protiv Ukrajine. Njemački obrambeni plan klasificiran je kao “vrlo povjerljiv”, ima stotine stranica, a očekuje se da će biti dovršen do kraja ožujka.

U proteklim tjednima nekoliko europskih zemalja članica NATO-a upozorilo je na mogućnost ruske agresije u bliskoj budućnosti. Njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio je u siječnju da bi Savez trebao biti pripravan za eventualni ruski napad na zemlje članice NATO-a u roku od 5 do 8 godina. S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin u svom velikom govoru u četvrtak kazao je da snage Saveza planiraju napasti ruski teritorij, i to koristeći “najučinkovitije i najbolje moguće snage za to”. Dodao je da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čime bi se suočila. “Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovu teritoriju”, kazao je Putin, dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti uporabu nuklearnog oružja“. “Zar oni to ne razumiju?” dodao je.