Službena stopa nezaposlenosti nam 28,4 posto, a uvozimo radnu snagu
Bosna i Hercegovina je specifična država po mnogo čega, a apsurda po još većem broju parametara. Uglavnom su u Europi sinonim za ono što ne valja, kada u rijetkim navratima najutjecajniji svjetski mediji pišu o nama to je o masovnom odlasku stanovništva, razgranatoj mreži kriminala i korupcije, retrogradnim politikama… Nažalost, sve to i jeste otužna bh. stvarnost bez mnogo nade da će se stvari uskoro mijenjati na bolje.
Piše: Dragan Bradvica
Kada već govorimo o apsurdima, jedan od njih jeste i neuređeno tržište rada o kojem država nikada i nije vodila prevelikog računa. S obzirom kako nam je iz države otišlo stotine i stotine tisuće uglavnom mladih, obrazovanih i sposobnih kadrova, a uživaju samo nesposobne političke (kvazi)elite, vojska uhljeba i politički kapitalisti, u zemlji su se pojavili poremećaji na tržištu rada.
Vrlo je malo kvalificiranih i adekvatno obrazovanih kadrova. Međutim, postavlja se logično pitanje zbog čega se u sve ne uključi država jer poslodavcima nedostaje radne snage, a na zavodima za zapošljavanje nam je čak 335.386 nezaposlenih osoba?
Tržište rada u BiH
Ako promatramo registrirane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba sa VKV i KV kvalifikacijom 105.774, zatim slijede nekvalificirane osobe 98.762 i osobe sa srednjom stručnom spremom 94.348. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj polukvalificiranih osoba (PK) 4.904, a slijede ih osobe višeg obrazovanja (VŠS) 5.215.
Ako za relevantniji podatak uzimamo onaj iz Ankete o radnoj snazi za 2023. godine, radnu snagu u našoj zemlji činilo je 1,377 milijuna osoba od kojih je 1,196 milijuna (86,8 posto) zaposlenih i 181 tisuća (13,2 posto) nezaposlenih osoba. U 2023. od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 47 tisuća ili 26,1 posto je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 15,9 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 105 tisuća ili 57,9 posto.
Uređivanje stanja
Dakle, koji god podatak da uzmemo za vjerodostojniji, a tome je svakako bliža Anketa o radnoj snazi, BiH i dalje muku muči s velikom nezaposlenošću. Čak i veliko iseljavanje, koje je svakako doprinijelo smanjenju i nezaposlenih u BiH, nije uspjelo barem statistički popraviti situaciju na zavodima za zapošljavanje.
A upravo ti zavodi, odnosno država trebali bi napokon početi obavljati svoju primarnu dužnost – traženja poslova za one koji ga nemaju, vršiti doškolovanje i prekvalifikacije za ona zanimanja koja su tražena u zemlji. Isto tako, poslodavci bi trebali adekvatno plaćati radnike i na taj način ih privlačiti u svoja poduzeća.
Ukoliko se to ne počne događati jučer, a ne danas jasno je kako će nam i ovo malo sposobnog kadra otići u inozemstvo, a sve više i više radnika u realnom sektoru će čini doseljenici iz Afrike ili Azije.
Izvor: Dnevni.ba
