Srbija najviše izdvaja za obranu na Balkanu, ali dvije zemlje mogle bi ju prestići
Prema nedavno objavljenom istraživanju Balkan Defence Monitor 2024, Srbija je vodeća zemlja u regiji u pogledu izdataka za obranu, koji su iznosili 2% njenog BDP-a u 2023. godini, a slijede Sjeverna Makedonija s 1,7% i Albanija s 1,6%. Predviđa se da će posljednje dvije zemlje, koje su obje članice NATO-a, dostići cilj Saveza od 2% 2024. godine.
Kako navodi portal European Western Balkans, očekuje se da Albanija i Sjeverna Makedonija prestignu Srbiju, za koju se očekuje da će 2024. pasti na treće mesto u regiji s 1,8 posto, prenosi N1.
Ovo je treće izdanje Balkans Defence Monitora, koje Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCSP) izdaje od 2022. godine. Pokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Hrvatska, još jedna članica NATO-a, zadržala je svoje izdatke za obranu na oko 1,5% svog BDP-a u posljednje tri godine.
BiH zaostaje za ostatkom Balkana
U međuvremenu, Crna Gora i Bosna i Hercegovina zaostaju za ostatkom Balkana, sa samo 1% i 0,7% projektiranih izdataka za obranu u 2023. Crna Gora pristupila je NATO-u 2017. godine, dok se BiH 2010. godine pridružila Akcijskom planu za članstvo (MAP), programu podrške NATO-a zemljama koje se žele pridružiti savezu.
Defence Monitor analizira i udio potrošnje koji se izdvaja za osoblje, oružje i opremu. Kao i prethodnih godina, u Bosni i Hercegovini najveći su izdaci za osoblje s 89%. Slijedi Crna Gora koja troši 56% na osoblje, a samo 24% na naoružanje i opremu.
“Ustavna struktura BiH otežava ulaganje u obranu države. Najviše sredstava se troši na ljudstvo, dakle u osnovi za najosnovnije uvjete u stožeru i vojsci. To nije dovoljno i u budućnosti bi trebalo razmišljati o tome kako bi BiH mogla poboljšati svoj proračun za obranu”, rekao je Harun Cero, menadžer projekta u Friedrich Ebert Stiftung u Sarajevu.
Hrvatska i Sjeverna Makedonija su u međuvremenu značajno smanjile postotak trošenja na osoblje u odnosu na 2020. godinu, navodi Balkan Defence Monitor. Hrvatska sada gotovo podjednako troši na osoblje (41%) i oružje (39%). U Sjevernoj Makedoniji, osoblje prima 38% troškova, dok se za oružje i opremu izdvaja 26%.
Srbija troši potpuno jednak udio – 39% – na osoblje i oružje. U dokumentu se navodi da je u Srbiji od 2016. do 2022. godine postojao trend povećanja potrošnje, koji je potom privremeno zaustavljen, ali se očekuje da će ponovo biti u porastu.
Prema dokumentu, znatno je povećan i vojni proračun Hrvatske – gotovo se udvostručio od 2017. godine, uglavnom zbog nabavke 12 francuskih borbenih aviona Dassault Rafale 2021. godine.
“Svi pričaju o “kvazi trci u naoružanju” na Balkanu u kontekstu rata u Ukrajini, ali ona je počela 2015. između Srbije i Hrvatske. Ovo je višedimenzionalni proces. S jedne strane, većina arsenala potiče iz jugoslovenske vojske, pa nije neobično da morate kupiti nešto novo. Ali ovaj proces treba se raditi na manje toksičan način”, rekao je Vuk Vuksanović, viši znanstveni suradnik BCBP i jedan od autora.
On je rekao i kako postoji komponenta vanjske politike u nabavci oružja.
“Elita u Beogradu vjeruje da će nas, ako smo dobro naoružani, susjedi shvatiti ozbiljnije i da ćemo moći ići na to da se Zapad i Rusija natječu po ovom pitanju. To je i dio unutarnje politike i domaćeg političkog marketinga, jer je vojska jedna od institucija kojima se najviše vjeruje“, dodao je Vuksanović.
Približavanje cilju od 2 posto: Ubrzanje nakon početka rata u Ukrajini
Povećanje izdataka za obranu u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji usporedivo je s trendovima u drugim državama članicama NATO-a. Prema procjenama NATO-a, potrošnja unutar Saveza u 2023. godini porasla je za 8,3%, što je uvjerljivo najveći rast u posljednjih 10 godina.
Godine 2023. prosječna potrošnja među saveznicima iznosila je 1,82% BDP-a, a 11 od 31 članica NATO-a trošilo je više od 2%. Prema riječima glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, očekuje se da će taj broj porasti na 18 još u 2024. godini.
