Srpska kaže da joj Ustavni sud smanjuje teritorij i želi u posjed – državno zemljište

Ustavni sud BiH, osporavajući član 53, Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, osporava svoj kredibilitet i narušava daytonsku strukturu i raspodjelu teritorije među entitetima u omjeru 49%:51%, ističe se u informaciji predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović u svezi s, kako se naglašava, antidaytonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH.

“Neprovodiva je odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, jer bi takvom odlukom bila oduzeta teritorija Republike Srpske”, navodi se u informaciji predsjednice Srpske dostavljenoj Narodnoj skupštini, koja bi se trebala razmatrati sutra na posebnoj sjednici, prenosi Alternativna TV  (ATV).

U ovoj informaciji se podsjeća da Aneks 4, Daytonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, u članu prvom regulira da će “Republika BiH, čije će službeno ime od sada biti BiH, nastaviti pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutarnjom strukturom izmijenjenom ovim odredbama i sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama”.

Članom 3.3. Ustava BiH kao nadležnosti entiteta, navedeno je u informaciji, određene su sve državne dužnosti i ovlasti koje Ustavom nisu izričito dodijeljene institucijama BiH i pripadaju entitetima.

“Imajući u vidu da u točkama člana 3.1. Ustava, nema nadležnosti da BiH regulira pitanje imovine, proizilazi da to pravo pripada isključivo entitetima, što je i regulirano članom 68, stav 1, točka 6, Ustava Republike Srpske. Član 2, Ustava Republike Srpske, propisuje da je teritorija Republike jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva”, navedeno je u informaciji predsjednice RS.

U ovom dokumentu predsjednica RS-a podsjeća da “Ustav BiH nedvosmisleno određuje da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH /FBiH/ vlasnici svojih teritorija u omjeru 49 prema 51 posto, da BiH djeluje samo spolja i da je u skladu s Ustavom definirano da BiH ima granicu”.

“Aneks dva Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH regulire pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno naknadnim sporazumom entiteta. Samo tri posto granične linije je obrađeno i potrebno je do kraja izvršiti analizu i utvrđivanje granične linije između Srpske i FBiH”, navedeno je u informaciji.

Predsjednik Srpske podsjeća da je visoki predstavnik u BiH donošenjem tri zakona iz 2005. godine grubo prekršio ustavno daytonsko načelo da su entiteti vlasnici teritorija, te je zabranio entitetima njihovo raspolaganje.

“Nakon odluke Ustavnog suda iz 2012. godine i ovaj sud je nastavio putem nametnutih odluka visokih predstavnika, te je i prekršio Ustav BiH. BiH je jedinstvena zemlja u svijetu u kojoj njen Ustavni sud slobodnom voljom i bez obzira na sve krši ustavne odredbe”, navodi predsjednica RS Željka Cvijanović u ovom dokumentu.

U informaciji se podsjeća da, s obzirom da “tzv. državna komisija BiH za imovinu nije usuglasila stavove i nije kreirala novo zakonsko rješenje koje bi trebalo riješiti pitanje imovine BiH, entiteta i Brčko distrikta, a kako je pitanje vlasništva najprije poljoprivrednog zemljišta od iznimnog značaja, Republika Srpske je u ožujku 2019. godine izmijenila Zakon o poljoprivrednom zamljištu Republike Srpske”.

“Zakonom je državno poljoprivredno zemljište kvalificirano kao imovina i posjed Republike Srpske, što je u svakom slučaju opravdano i svrsishodno rješenje”, navedeno je u informaciji.

Na apelaciju sedam bošnjačkih izaslanika u Vijeću naroda Republike Srpske, Ustavni sud je priopćio da je član 53, Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, proglasio neustavnom, dok Član 53 određuje da je poljoprivredno zemljište koje je bilo javno dobro ili državno vlasništvo po sili zakona posjed i vlasništvo Republike Srpske, pojašnjava se u dokumentu.

Zbog toga je predsjednica Republike Srpske uputila zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi bila razmotrena, kako se ističe, informacija o antidaytonskom djelovanju Ustavnog suda BiH te, nakon obavljene rasprave, bili usvojeni odgovarajući zaključci.

Gdje je zemlja u RS-u koju Ustavni sud pripisuje BiH

Točno 85.596 hektara poljoprivrednog zemljišta u 25 općina i gradova Republike Srpske – nešto manje od površine cijelog Trebinja – toliko bi razina BiH otela od Srpske posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH, javlja ATV.

Ovime bi se, kako se navodi, dodatno narušio daytonski balans, kojim 51 odsto teritorije u BiH pripada Federaciji BiH, a 49 odsto Republici Srpskoj, piše ATV.

Odlukom Ustavnog suda, najviše bi bio pogođen Sokolac – više od 10.500 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji ove općine bi bilo oteto od Srpske i prepisano na zajedničku razinu vlasti.

Šipovo i Nevesinje bi ostali bez više od 9.000 hektara, dok bi u Gradišci i Mrkonjić Gradu na BiH bilo prepisano 7.800, odnosno 7.300 hektara.

Ovo zemljište se nalazi u svim dijelovima Srpske, od Lijevča do Semberije, ali i nekoliko općina u Hercegovini, računajući i grad Trebinje.

Uglavnom je riječ o velikim i uređenim kompleksima s najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištem i izgrađenom infrastrukturom, koji su nekada bili u vlasništvu velikih poljoprivrednih kombinata.

Načelnik općine Sokolac Milovan Bjelica kaže da bi ova općine, u kojoj je oko 40 posto teritorije poljoprivredno, odlukom Ustavnog suda BiH mogla naći u vrlo teškom položaju.

“Sve što je obradivo i što vrijedi obuhvaćeno je ovom odlukom Ustavnog suda BiH. To je više od 10.000 hektara, 100.000 dunuma, i to je veliki problem za općinu, za njen dalji razvoj, za funkcioniranje. Izvršit ćemo konsultacije u nadležnom ministarstvu i u Vladi Republike Srpske, kako bi vidjeli  što dalje”, dodao je Bjelica, prenosi ATV.

Državno poljoprivredno zemljište

Podsjetimo da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam izaslanika Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019.

Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

Međutim, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine, priopćeno je iz Ustavnog suda.

Izaslanik Koalicije Zajedno za Bosnu i Hercegovinu, Edin Ramić, objašnjava da do ovakvih situacija dolazi, jer pitanje državne imovine nije regulirano na razini Bosne i Hercegovine zbog opstrukcija iz RS.

“Oni opstruiraju donošenje takvog zakona na razini Bosne i Hercegovine, a onda tu oblast pokušavaju regulirati na području entiteta. Prvi zakon koji je osporen iz te oblasti je pitanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, kojeg je osporio Ured visokog predstavnika (OHR) 2005. i 2011.godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u obrazloženju te odluke vrlo jasno tretirao put kako treba regulirati i što se smatra državnom imovinom. Međutim, to očito Vladu Republike Srpske ne interesira niti ih je zanimala bilo kakva rasprava u Narodnoj skupštini gdje smo ukazivali na mogućnost da se ti zakoni ospore. Radi se o četiri ili pet zakona“, rekao je izaslanik Ramić.

Ostaje sačekati ponedjeljak te vidjeti koji će biti zaključci RS-a o ovom gorućem problemu.

/Republikainfo.com/