Što nas je manje u državi, više nas na biračkom spisku
Premda podatci s terena govore da nas je u BiH svakim danom sve manje, birački popis govori suprotno, a broj birača u odnosu na zadnje lokalne izbore porastao je za 119 610 osoba.
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH u četvrtak je zaključilo i potvrdilo središnji birački spisak, u koji je upisano ukupno 3.263.906 birača, od čega je redovitih birača 3.177.557, birača sa statusom raseljene osobe koji glasuju u odsutnosti 8.946, birača sa statusom raseljene osobe koji glasuju osobno 12.005, birača koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH 287 i birača koji glasuju putem pošte 65.111.
Birača poštom skoro duplo više
Podsjećamo da samo njemačko veleposlanstvo godišnje izda oko 14 tisuća viza, a kada se zbroje druga veleposlanstva i Hrvati kojima viza ne treba razvidno je da BiH napuštaju rijeke ljudi. Očekivanja su bila da će ukupan broj osoba s pravom glasa biti manji, budući da mahom odseljavaju ljudi tridesetih godina, koji su imali pravo glasa na proteklim izborima, no birački spisak je porastao za cijelih par općina stanovnika – ili primjerice jedan Mostar, koji nije uračunat niti u jedan od spomenuta dva spiska jer se u tome gradu ne održavaju izbori.
Naime, SIP je 2012. potvrdio birački spisak s ukupno 3.144.296 birača i to po kategorijama: redovnih 3.085.546, u odsutnosti 10.709, osobno 10.682 i pošta 37.359 birača. Čistom računicom dolazimo dakle do zaključka da je 2016. u BiH(izuzevši Mostar) čak 119 610 birača više nego prije četiri godine, od čega redovitih 92 tisuće više. Porasle su i druge kategorije birača. Primjerice, broj birača poštom gotovo udvostručio.
Glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva Maksida Pirić Dnevnom listu je kazala da sve punoljetne osobe koje izvade osobnu iskaznicu automatski bivaju uvrštene u središnji birački popis. Upitana kako je moguće da je na središnjem biračkom popisu iz 2016. više ljudi nego na središnjem biračkom popisu iz 2012., a u tijeku je val iseljavanja, Pirić je kazala da ona nije ta koja može dati odgovor na ta pitanja, ali i da je činjenica da se oni koji odlaze ne odjavljuju. Istaknula je da SIP dobiva podatke iz CIPS-a i na temelju njih kreira spisak. Neslužbeno, u SIP-u se već govori da će se morati uraditi intervencije, pa u smislu i dorade nekih zakona, kako bi se birački spisak sveo u realne okvire – bez mrtvih i ostalih.
Po glasove u dijasporu
Javna je tajna da su nacionalne stranke pokucale na brojna vrata u inozemstvu, te lobirale i pozivale birače da se prijavljuju u BiH i ostvare pravo glasa, te da pod krinkom nacionalnih interesa posežu za glasovima dijaspore da bi održali ili ponovno zadobili načelničke i vijećničke fotelje. U ovaj kontekst se može staviti i prijava mogućih izbornih prijevara SIP-u iz Općine Prozor Rama gdje traže da se provjere izbjegle osobe – koje nikada nisu bile prijavljene u CIPS-u, a sada su prijavljene za glasovanje na predstojećim izborima.
“Imamo informacije da su u PRP1 obrascima po tim prijavama za upućivanje glasačkih listića upisane one adrese na kojima te osobe nikada nisu ni stanovale, već je riječ o adresama pomagača koji su dio pokušaja organizirane izborne prijevare“, navodi se u dopisu SIP-u iz Rame.
Također, kako u birački spisak nije uračunat Mostar, u ovaj kontekst se mogu dovesti i događanja iz Stoca, gdje se prijavio veliki broj birača iz Mostara. Pitanje je ovdje koliko je Mostaraca na drugim adresama, i koliko su oni utjecali na ukupan broj birača jer sada do izbora žive u drugim općinama. Podatci iz policije koje je dobio naš list svjedoče o tome da se radi o stotinama ljudi. Činjenica je i da veliki broj ljudi koji je napustio Bosnu i Hercegovinu nije odjavljen u njoj, što također doprinosi tome da središnji birački spisak buja. Oni što su otišli, tehnički su još tu, a ovi što nisu tu, isto su tehnički tu, jer su prijavili boravište. Bilo kako bilo, za Hercegovinu, ali slobodno se može prenijeti i na Bosnu i Hercegovinu od davnina je važila izreka – „svakoga naselila, a sebe ne raselila“. Nova izreka koja se može kazati u kontekstu najnovijih događanja je „sebe raselila, a za izbore ponovno naselila“. Potpuno je apsurdno da isti oni ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu, u zadnje vrijeme ponajviše zbog nezaposlenosti, obespravljenosti i ostalih socijalnih nepravdi, bivaju ponovno motivirani da dadnu svoj glas onima koji su ih praktično otjerali iz zemlje, opet zaplašeni ugroženim nacionalnim interesima, koji su odlična krinka za one osobne i stranačke. Očito više nije bitno koliko je u Bosni i Hercegovini građana, već koliko je birača. Na koncu, oni koje narod bira, a koji bi se trebali brinuti za narod ostaju bez naroda, ali po njega uredno odu kada im nedostaje glasova.
DL
