Što se događa s plodom šljive, jabuke i kruške ako su ljetne temperature iznadprosječne
Temperature tijekom vegetacije imaju jak utjecaj na intenzitet fotosinteze, rast mladica i plodova, a posebice dozrijevanje.
Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno, njihovim specifičnim reagiranjem prema klimi, piše prof.dr.sc. Ivo Miljković u knjizi Opće voćarstvo, piše Agroklub.com
Ističe da od klimatskih elemenata, najveće značenje imaju temperature – apsolutne minimalne, apsolutno maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije pa čak i tijekom pojedinih fenofaza, kao npr. u vrijeme cvatnje i oplodnje, u vrijme intenzivnog rasta ploda i mladica, za vrijeme dozrijevanja plodova itd.
Ljetne temperature
Kada je riječ o ljetnim, visokim temperaturama, one kod nekih voćnih vrsta mogu počiniti štete jer izazivaju palež na lišću i plodovima. Kao vrlo osjetljive u tom kontekstu ističu se kruška, šljiva, orah i ogrozd. Palež lišća povećan je u uvjetima niske relativne vlažnosti zraka i uz deficit vlage u tlu.
Kod temperature više od 34°C često se pojavljuje palež lišća krušaka, a vrlo osjetljive sorte su Viljamovka, Conference, Boskova tikvica, Klapov ljubimac, Dielova. Uz temperaturu od 36°C i nisku relativnu vlažnost zraka često se pojavljuje palež na lišću jabuka i šljiva. Javlja se i na plodovima kada su jače izloženi sunčevoj svjetlosti – zagrijavanju, a osobito poslije prskanja po toplom vremenu. Na lišću oraha do paleži dolazi ako prijeđu 38°C.
Utjecaj na dozrijevanje
Temperature tijekom vegetacije imaju jak utjecaj na intentzitet fotosinteze, rast mladica i plodova, a posebice dozrijevanje. Stoga pri ocjeni prikladnosti stanišnih uvjeta za uzgoj voćaka posebice je važno poznavati klimatske prilike u vrijeme cvatnje, odnosno prognozirati i procijeniti rokove kako bi se moglo, na temelju analize klimatskih prilika, sagledati hoće li u doba cvatnje klimatske prilike biti povoljne za oplodnju ili će ona, a time i rodnost zbog nepovoljnih klimatskih prilika, izostati.
Miljković kaže da je prognoziranje moguće ako se poznaje suma srednjih dnevnih temperatura do početka cvatnje voćaka.
Šljiva, jabuka, kruška
Kakvoća plodova kod jedne od najraširenijih sorta šlijve – bistrice, uvelike ovisi o temperaurama u doba njihova rasta i dozrijevanja, odnosno tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Ako je, navodi Miljković, srednja mjesečna temperatura u navedena tri mjeseca viša od 20°C, tada dolazi do prisilnog dozrijevanja plodova pa oni ostaju sitniji, bez sivo-pepeljaste voštane prevlake koja se još naziva pepeljak ili mašak. Također, sadrže manje šećera, a više kiseline.
Najbolja kakvoća šljive bistrice postiže se na područjima gdje srednje temperare u ljetnim mjesecima iznose od 18 do 20°C. Vrlo dobra je sigurna i u uvjetima od 17 do 18°C, a nešto lošija, ali još uvijek zadovoljvajuća u onima od 16 do 17°C dok je vrlo loša ako su niže od 16°C. Podsjeća i da na kakvoću utječu i drugi čimbenici kao što su svojstva tla, agrotehnika i pomotehnika.
Kada je riječ o zimskim sortama jabuka, njihova kvaliteta najviše ovisi o temperaturi u doba dozrijevanja, odnosno u rujnu. Ako ona u prosjeku iznosi više od 21°C, tada dolazi do prisilnog dozrijevanja pa meso ostaje spužvasto i bez harmoničnog odnosa između kiseline i šećera, a posljedica toga je lošija skladišna sposobnost ploodva. To je pogotovo jako izraženo u područjima s niskom relativnom vlažnosti zraka, kao npr. u Istočnoj Slavoniji, Srijemu i Dalmaciji.
Kasne zimske sorte krušaka zahtijevaju tople i vlažne jeseni jer kasnije dozrijevaju. Takvi su uvjeti kod nas, barem nekada bili, u istočnoj Slavoniji, Istri i dolini rijeke Neretve, a naročito u Srijemu i Baranji, ali samo u odnosu na toplinu pa Miljković savjetuje navodnjavanje.
