Što traže sindikati zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u i kolike su im plaće

Zdravstvena kriza u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i dalje nema rasplet. Pregovori između sindikata zdravstvenih djelatnika i županijske vlasti već mjesecima stoje u mjestu, a građani su nominalno ostali bez punog prava na liječenje zbog štrajka medicinskog osoblja. I dok se pacijenti snalaze kako znaju i umiju, u središte sukoba sve više dolaze plaće.

Portal Mostar Danas objavio je ažuriranu tablicu plaća medicinskog kadra u HNŽ-u, koja dodatno rasvjetljava razlike između postojećih primanja, prijedloga Vlade i zahtjeva sindikata, objavljuje Hercegovina.info

Prema objavljenim podacima, najniže plaće imaju radna mjesta za koja je potrebna osnovna škola. Sedam djelatnika s koeficijentom 1,40 trenutačno, uz satnicu 2,94 KM, prima 679,14 KM, odnosno 716,10 KM uz satnicu 3,10 KM. Sindikat traži povećanje koeficijenta na 1,65, što bi značilo plaću od 843,98 KM.

Kod radnih mjesta s dodatnim znanjima uz osnovnu školu, gdje je zaposleno 469 djelatnika, trenutačna plaća iznosi 747,05 KM, odnosno 787,71 KM, dok sindikat traži 915,59 KM.

KV radnici s koeficijentom 2,10 trenutačno primaju između 1.018,71 i 1.074,15 KM, a sindikalni zahtjev podiže tu brojku na 1.202,03 KM. Slični omjeri vidljivi su i kod SSS kadra, kako nezdravstvenog tako i zdravstvenog usmjerenja.

Najbrojniju skupinu čine djelatnici sa SSS zdravstvenog usmjerenja, njih 1.967. Trenutačna plaća uz satnicu 2,94 KM iznosi 1.382,54 KM, odnosno 1.457,78 KM uz satnicu 3,10 KM. Vlada HNŽ predlaže koeficijent 3,05, što bi donijelo 1.560,08 KM, dok sindikat traži 3,10 i plaću od 1.585,65 KM.

Upravo u ovom segmentu, prema riječima sindikalista, pojavljuje se dodatni problem. U aktualnoj ponudi Vlade povećanje koeficijenta predviđeno je za medicinske sestre, i to u ograničenom iznosu, dok za ostale zdravstvene djelatnike nije predviđeno gotovo nikakvo povećanje. Dio zaposlenika to tumači kao pokušaj unošenja razdora među zdravstvene radnike. Primjerice, skupina s koeficijentom 3,40, prema tvrdnjama sindikalnih predstavnika, dobila bi tek oko 16 feninga povećanja po satu, što u konačnici znači približno 90 KM više na mjesečnoj razini. U kontekstu rasta troškova života u posljednje dvije godine, takvo povećanje mnogi smatraju simboličnim.

U javnosti je izazvala čuđenje i procjena županijskih vlasti prema kojoj je razlika u plaći između liječnika i, primjerice, medicinskih sestara svega 158 KM. Takva računica, smatraju kritičari, ne odražava stvarne razlike u koeficijentima i ukupnim primanjima jer iz tablice nije jasno s kim je Vlada uspoređivala liječnike medicine i pronašla razliku od 158 maraka kad se vidi da je razlika puno veća bila i prije povećanja plaće, odnosno dizanja koeficijenata liječnicima.

Pritom se u raspravama često ističe kategorija s koeficijentom 4,30, ali prema dostupnim podacima riječ je o svega 83 djelatnika, pa sindikalni izvori smatraju da se javnost na taj način usmjerava na manju skupinu. Usto, navode da je i u toj kategoriji stvarna razlika u primanjima bila znatno veća od spomenutih 158 KM.

Među sindikalnim predstavnicima moglo se čuti i tumačenje prema kojem bi predložene izmjene imale konkretne financijske posljedice za dio zaposlenih, osobito za nekvalificirane i kvalificirane radnike.

Kako navode, za NK radnike se do sada isplaćivala razlika do najniže minimalne plaće utvrđene uredbom Vlade Federacije BiH, koja je iznosila 1.000 KM, a od početka ove godine 1.027 KM. Na tako utvrđeni iznos, tijekom važenja kolektivnog ugovora, dodavao se i dodatak od 20 posto. Prema sindikalnom tumačenju, predloženim povećanjem osnovice gubi se pravo na taj dodatak od 20 posto, što u konačnici dovodi do smanjenja primanja za NK radnike. Navodi se da bi se na taj način ostvarila ušteda po svakom zaposlenom koji ne prelazi iznos najniže plaće, i to u visini od oko 215 KM.

Slična računica odnosi se i na KV radnike. Trenutačno imaju minimalnu plaću uz dodatak od 20 posto. Primjerice, uz satnicu od 2,45 KM, koeficijent 2,1 i 165 radnih sati, osnovica iznosi 848 KM, koja se nadopunjuje do 1.000 KM, a potom uvećava za 20 posto, što ukupno daje 1.215 KM. Prema novom prijedlogu, uz satnicu od 3,1 KM i povećanje koeficijenta na 2,3, što je sindikalni prijedlog povećanja koeficijenata za 0,2 u svim kategorijama, ukupna plaća iznosila bi 1.176 KM. Sindikalisti upozoravaju da u tom slučaju ne bi došlo do stvarnog povećanja primanja.

Kada je riječ o specijalistima iz određenih struka, poput specijalista medicinske biokemije, ističe se da njihov status nije predmet aktualnih pregovora, nego bi Vlada, prema sindikalnom stavu, trebala uskladiti njihove koeficijente s koeficijentima specijalista iz područja medicine, i to temeljem ranijih sudskih presuda.

Kod visokoobrazovanog kadra razlike su također predmet rasprava. Zdravstveni djelatnici s prvim ciklusom bolonjskog obrazovanja trenutačno primaju 1.649,00 KM, dok sindikat traži 1.739,98 KM. VSS zdravstveni suradnici, poput psihologa i logopeda, s koeficijentom 4,30 primaju 2.199,45 KM, a sindikat traži 2.301,75 KM.

Dodatno nezadovoljstvo izazvao je i drugi aneks kolektivnog ugovora kojim je isplaćen regres unatoč poslovanju zdravstvenih ustanova u minusu. Taj je ugovor naknadno raskinut, što je dodatno narušilo povjerenje.

Među sindikalistima se moglo čuti i da su, kako tvrde, vladajući svoju nesposobnost rješavanja problema prebacili na ravnatelje zdravstvenih ustanova, od kojih se očekuje da vrše pritisak na zaposlenike kako bi prekinuli štrajk. Takav pristup, upozoravaju, rezultira pojedinačnim pritiscima na osoblje i dodatno produbljuje krizu u sustavu.

Iako se na društvenim mrežama uglavnom može vidjeti podrška zdravstvenim djelatnicima u štrajku, dio javnosti sve je frustriraniji zbog dugotrajnog zastoja. Na udaru kritika našao se i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda, kojeg dio građana smatra jednim od ključnih odgovornih aktera, a u javnosti mu se često predbacuje i činjenica da je vlasnik privatne poliklinike u atraktivnom dijelu Mostara.