Što više očekivati od Donalda Trumpa

Moram priznati, pišem u strepnji da će ovaj tekst čak prije svoga izlaska postati zastario. Toliko su se brzo odvili događaji vezani uz Iran i Izrael da je jednostavno teško pratiti i shvatiti što se zapravo dogodilo.

U jednom trenutku dana bili smo na rubu Trećega svjetskog rata, zatim smo za nekoliko sati došli do primirja, za manje od sat vremena nakon toga primirje je prekršeno – i sada se čini kao da je Trump izigrao sve strane. S vremenom će nam biti jasnije što se zapravo dogodilo, ali neke faktore ovih dramatičnih dana vjerojatno nikada nećemo otkriti. Svakako valja progovoriti o onome što su nam ovi dani razotkrili, jer nam ti uvidi mogu pružiti jasniji pogled na ono što nas čeka u nadolazećim mjesecima.

Trump – čovjek čije riječi više ništa ne znače

Već se dugo govori kako američka garancija ne znači mnogo. S Amerikom uvijek treba biti oprezan, jer je svaki sukob otkrio dublje interese zbog kojih je ovaj svjetski hegemon bio spreman u pravom trenutku zabiti nož u leđa kako bi se dočepao onoga što traži. Trumpova kampanja bila je obilježena pozivanjem na dosljednost i odgovornost, ali minuli događaji uzdrmali su takav dojam. Od obećanja o povlačenju SAD-a iz bespotrebnih sukoba, preko premišljanja o pomoći Izraelu, zatim bombardiranja Irana pa do zaključivanja primirja u kojem su i Iran i Izrael dovedeni u neugodan položaj.

Mnogi svjetski komentatori tvrde da se zapravo radilo o dobro promišljenom planu – o Trumpovu „4D šahu“. Iako to može biti istina (arhivska građa to bi tek mogla potvrditi), ostaje gorak okus i nejasan dojam. U jeku domaćih nemira izgledalo je da će se Trump okrenuti protiv vlastite biračke baze i pokrenuti još jedan beskrajan rat. Istodobno, postavlja se pitanje kako će se saveznici odnositi prema Trumpu koji djeluje kao da odlučuje prema trenutnom hiru. Nedavni NATO sastanak pokazuje kako su se tradicionalni američki saveznici podložili – jer preopasno je provocirati Trumpa, osobito kad mu se ne može uzvratiti istom mjerom.

Gdje će Bibi sada?

Jasno je da je politička pozicija Benjamina Netanyahua bila ozbiljno uzdrmana i prije ovog iranskog poglavlja. Mnogi su u ovom sukobu vidjeli njegov pokušaj da ostane na vlasti. Krizna situacija mogla bi zaustaviti istrage i suđenja protiv njega, a za takve pothvate uvijek može računati na podršku SAD-a.

No poznato je i da su odnosi između Trumpa i Bibija bili napeti, pa se stalno postavljalo pitanje koliko će SAD uistinu pomagati Izraelu u njegovim potezima. Kršenje primirja pokazalo je Netanyahuovu nezasitnu ambiciju i spremnost da prelazi crvene linije vjerujući da će Amerikanci to tolerirati. Trumpova reakcija – njegov poznati „WTF“ ispad – možda upućuje na to da se Netanyahu približava svom kraju. No, njegove kasnije izjave potpore Netanyahuovu pravosudnom procesu dodatno zamagljuju stvarni odnos između dvojice čelnika.

Ono što je ova epizoda svakako potaknula jest otvorenije propitivanje izraelske politike. Kritike koje su se ranije svodile na ljevičarsku retoriku ili desničarske teorije zavjere sada sve više dolaze iz mainstreama. Negativni aspekti izraelskih postupaka sve su vidljiviji, a s njima su „raskrinkani“ i mnogi njihovi dosadašnji bezuvjetni branitelji.

Raskrinkavanje neokonzervativnog lobija

Teško je reći da se dogodilo pravo raskrinkavanje – jer stvarna priroda američkih neokonzervativaca odavno je poznata. No začuđuje radost i uzbuđenje s kojom su prigrlili najnoviji razvoj događaja. Primjer Teda Cruza, o kojem sam pisao u prethodnom tekstu, ilustrira taj dio političke scene spreman gurnuti SAD u novi rat – uz potporu AIPAC-a i pro-izraelskog lobija.

Naivnost i oduševljenje s kojima su takvi akteri pozdravili intervenciju, pozivajući se čak na „biblijsku obvezu“ obrane Izraela, zapanjili su dio javnosti. Pokušaji distanciranja od tih istupa postali su gotovo nemogući. Time su se, barem zasad, izolirali unutar MAGA pokreta – iako je pitanje koliko će to trajati.

Što slijedi u Trumpovu mandatu

Ova kriza sugerira da bi se Trump u nastavku mandata mogao više posvetiti unutarnjim pitanjima. Trenutačno izgleda da će održati obećanje o neuvlačenju SAD-a u nove ratove. Ipak, treba pažljivo pratiti daljnji razvoj događaja.

Mnoge njegove ranije najave ostale su nerealizirane ili zaboravljene u medijskom ciklusu – poput okončanja rata u Ukrajini ili uvođenja carina koje bi promijenile globalno gospodarstvo u korist SAD-a.

Stalne promjene stava tijekom sukoba između Izraela i Irana dodatno su oslabile vjerodostojnost njegovih riječi. Ono po čemu ga možemo suditi bit će isključivo njegova djela – a tek će mjeseci pred nama pokazati radi li se o genijalno osmišljenoj strategiji ili o paničnoj reakciji na mogući gubitak potpore birača uoči izbora.

U svakom slučaju, svijet se nalazi u trenutku koji zahtijeva apsolutnu pažnju i oprez – jer uistinu živimo u zanimljivim vremenima.

Izvor: Hercegovina.info