STOŽERNIKU SVI OKRENULI LEĐA: Više od 170 članova bojkotira sutrašnje zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora
Nezadovoljstvo načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) kulminiralo je najavom bojkota XII. zasjedanja ove institucije, koje je zakazano za 8. veljače 2025. godine, piše Hercegovina.info.
Više od 170 legitimno izabranih sabornika, među kojima su članovi HDZ-a 1990, HNP-a, HDS-a i HSS-a, odlučilo je ne sudjelovati u radu, a tome se pridružila i Hrvatska republikanska stranka (HRS), koja se već ranije distancirala od HNS-a.
Neispunjena obećanja i monopol HDZ-a BiH
Čelnici HDZ-a 1990, HNP-a, HDS-a i HSS-a u zajedničkom priopćenju istaknuli su niz problema koji su doveli do njihove odluke među kojima su nepoštivanje usvojenih deklaracija, nerealiziranje donesenih rezolucija i strategija, pretvaranje HNS-a u okvir za očuvanje monopola HDZ-a BiH, nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju i izostanak drugih ključnih reformi, te uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a.
Zbog navedenog, smatraju nužnim redefiniranje načina rada i odlučivanja unutar HNS-a kako bi se institucija vratila svojoj izvornoj svrsi – zaštiti interesa hrvatskog naroda u BiH.
“Svjesni političkih odnosa u BiH, od separatizma do unitarizma, smatramo potrebnim otvoreno i žurno razgovarati o svemu navedenom, uz međusobno uvažavanje i odgovornost prema našem narodu,” poručili su predsjednici stranaka: Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS).
HRS: HNS je postao alat privatnih politika
Hrvatska republikanska stranka (HRS), koja je do 2019. godine bila aktivna u radu HNS-a, također je odlučila ignorirati poziv na zasjedanje, optužujući vodeće strukture za autokratsko vođenje institucije i korištenje HNS-a u osobne svrhe.
“Ova institucija odavno je izgubila svoju ulogu krovnog političkog tijela Hrvata u BiH i postala alat u rukama pojedinaca koji njome upravljaju u skladu sa svojim privatnim interesima. Kada smo 2021. godine ponudili dokumente i prijedloge reforme, to nam je onemogućeno na krajnje autokratski način,” stoji u priopćenju HRS-a.
Teške optužbe na račun HNS-a
HRS je u svom priopćenju postavio niz pitanja koja, prema njihovom mišljenju, razotkrivaju pravo stanje unutar HNS-a:
Je li zajedništvo uništavanje biračkih listova i izborna krađa?
Jesu li zajedništvo prijetnje i otkazi zbog političke pripadnosti?
Je li nacionalni interes koalicija s DF-om Željka Komšića i podrška dužnosnicima koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv Hrvata?
Je li nacionalni interes srozavanje ugleda Sveučilišta u Mostaru i pretvaranje institucije u politički servis?
Jesu li nacionalni interes netransparentne koncesije i privatizacija obradivog zemljišta kroz političke veze s Banja Lukom i Kinom?
HRS je naglasio da poštuje instituciju HNS-a, ali ne i ono što je ona postala: “Ne želimo dijeliti stol s onima koji žive od borbe za status quo jer drugi način političkog djelovanja ne poznaju, niti žele upoznati.”
Raskol unutar HNS-a postaje ozbiljan politički problem
Najava bojkota XII. zasjedanja HNS-a jasan je pokazatelj dubokih podjela unutar političkog tijela koje bi trebalo predstavljati jedinstvene interese Hrvata u BiH. Stranke koje odbijaju sudjelovati u radu zasjedanja ne osporavaju potrebu za postojanjem HNS-a, ali zahtijevaju njegovu potpunu reformu i demokratizaciju.
Ostaje za vidjeti hoće li vodstvo HNS-a prepoznati potrebu za promjenama ili će nastavak ovakvog funkcioniranja dodatno produbiti podjele unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH.
