STRANKE SIJEKU, GRAĐANI PLAĆAJU: Polovica države nam je pod šumama, a zarađujemo samo 500 KM po radniku godišnje

Ako biste nasumično izabrali 10 rukovoditelja javnih poduzeća koja upravljaju šumama u Bosni i Hercegovini, kod najmanje 9 biste pronašli političku povezanost, prenosi bljesak.info.

Situacija je posebno izražena u Republici Srpskoj, gdje su od 27 rukovoditelja šumskih gospodarstava čak 23 stranački kadrovi. Kada se tome doda i direktor “Šuma RS”, koji istovremeno obavlja funkciju u Skupštini općine Mrkonjić Grad, dolazimo do poražavajuće činjenice: gotovo svaka odluka o šumskim resursima u RS ima političku pozadinu, poručuju iz Transparency Internationala.

Stranački kadrovi na čelu poduzeća

Na temelju podataka dostupnih u Registru dužnosnika, kandidacijskih lista za izbore 2020., 2022. i 2024., ovjerenih od strane SIP-a, te medijskih izvještaja, za 67 od 93 osobe (73%) koje su članovi uprava nekog od šumskih poduzeća u BiH moguće je nedvosmisleno utvrditi političku povezanost.

Posebno zabrinjava podatak da 88% direktora šumskih poduzeća i šumskih gospodarstava ima potvrđenu političku povezanost.

Foto: Transparency International / 88% direktora šumskih poduzeća povezano sa politikom

Polovica teritorija BiH je pod šumama

Zahvaljujući poslovanju pod pokroviteljstvom politike, sva šumska poduzeća u BiH u 2023. godini ostvarila su profit od tek 4,73 milijuna maraka, unatoč činjenici da zapošljavaju više od 9.000 radnika i da raspolažu s više od polovice teritorija BiH koja je pod šumama. Ovi podaci rezultat su analize “Upravljanje šumama u Bosni i Hercegovini” organizacije Transparency International, koja je obuhvatila poslovanje šumskih poduzeća u oba entiteta, kantonima te šumskih gospodarstava u RS od 2020. do 2023. godine.

500 KM zarade po radniku

Ako se broj zaposlenih promatra kroz ostvareni profit, proizlazi da je svaki radnik u šumskim poduzećima BiH zaradio tek nešto više od 500 KM godišnje, što ukazuje na visoku neefikasnost ovog sektora. Zbog političkog utjecaja i zakona koji omogućavaju zapošljavanje bez natječaja te toleriraju sukob interesa, jasno je da ova poduzeća postaju ispostave političkih stranaka, gdje se resursi koriste za stranačko zapošljavanje umjesto za opći društveni interes.

Tu tvrdnju dodatno potvrđuje i kontinuirani rast troškova plaća, čiji je udio u ukupnim rashodima porastao s 52% u 2020. na 55% u 2023. godini, unatoč slabim poslovnim rezultatima.

Osim problema s poslovanjem, politički utjecaj dovodi do nedostatka transparentnosti, što se najbolje vidi na primjeru revizorskog izvješća JP “Šume RS” iz 2020., koje je Narodna skupština RS razmatrala tek u ožujku 2024., dok podaci o poslovanju za prošlu godinu i dalje nisu dostupni javnosti.

Foto: Transparency International / 88% direktora šumskih poduzeća povezano sa politikom

Zlouporaba položaja, bijeg i uhićenja

Politički utjecaj dodatno narušava odgovornost u poslovanju, što potvrđuju podaci iz posljednjeg revizorskog izvješća ovog javnog poduzeća o nenaplaćenim potraživanjima. Dobavljači šumskih sortimenata duguju Šumama RS preko 17,5 milijuna KM, dok se više od 10 milijuna vodi kao sporna i sumnjiva potraživanja, od čega je značajan dio praktički nenaplativ jer se odnosi na kupce drvnih sortimenata koji su u stečaju ili ugašeni.

Simbol neodgovornosti pod pokroviteljstvom politike je i Strahinja Bašević, direktor ŠG “Romanija” Sokolac, koji je u kolovozu 2024. osumnjičen za zlouporabu položaja, zatim bio u bijegu i uhićen, ali je unatoč tome pobijedio na Lokalnim izborima kao kandidat SNSD-a za načelnika Sokoca.

Iako se o problemima u šumarijama Republike Srpske raspravlja godinama, smjene su uslijedile tek nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik krajem 2024. javno progovorio o velikim krađama u “Šumama RS”, no Bašević je ipak zadržao funkciju direktora ŠG “Romanija” Sokolac.

Različita pravna uređenja

Poseban problem predstavlja neuređenost sektora šumarstva u velikom dijelu BiH, jer u Federaciji BiH od 2009. ne postoji zakon o šumama, budući da ga je Ustavni sud Federacije BiH stavio izvan snage. Kao odgovor na to, županije su donijele vlastite zakone, što je dovelo do dodatne pravne nesigurnosti i diskriminacije, jer se iznosi naknada za korištenje šuma razlikuju od županije do županije.

Primjer za to je Hercegovačko-neretvanska županija, gdje također ne postoji zakon o šumama, pa se sječa i upravljanje šumom odvijaju bez pravnog okvira.

TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Iako tri šumska poduzeća u HNŽ zapošljavaju oko 190 radnika, godišnje posijeku 77.000 kubnih metara drvne mase i ostvare prihod od 8,6 milijuna KM, lokalne zajednice nemaju financijske koristi jer se naknade uplaćuju samo na razinu županije.

Neregulirana raspodjela naknada problem je u cijeloj BiH – godišnje se u entitetske, kantonalne i općinske proračune uplati oko 40,2 milijuna KM po osnovi različitih naknada za korištenje šuma, no njihova raspodjela odvija se bez jasnih kriterija i nenamjenski.

Foto: 88% direktora šumskih poduzeća povezano sa politikom

Potrebne hitne mjere

Politički utjecaj, loš zakonski okvir i manjak transparentnosti stvorili su kulturu poslovne neodgovornosti koja je dovela do loših poslovnih rezultata, korupcije i zlouporaba.

Zbog svega ovoga potrebno je hitno poduzeti mjere za poboljšanje transparentnosti, upravljanja i održivosti šuma u BiH, što uključuje: depolitizaciju šumskih poduzeća, donošenje zakona o šumama u Federaciji BiH i HNŽ, racionalizaciju naknada za korištenje šuma i uspostavu središnjeg registra šuma u BiH, zaključuje Transparency International.