Strategija prometa u FBiH odobrena uz sugestije Odbora za promet i komunikacije

SARAJEVO, 8. studenog (FENA) – Strategija prometa u Federaciji BiH za razdoblje 2016.-2030. godina usvojena je na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je održana danas u Sarajevu, uz sugestije Odbora za promet i komunikacije, koje se odnose na tri oblasti: željeznice, cestogradnju i aviopromet.

Time će, izjavio je predsjednik Odbora Enver Bijedić, biti omogućeno da vlade, ministarstva i javna preduzeća na osnovu nje mogu praviti određene dionice u bilo kojem dijelu saobraćaja.

– U Strategiji nije obrađeno na koji način će se željeznice u budućnosti financirati, da li će se uvoditi strani operateri na željeznice. Također, nije predložen kontejnerski saobraćaj i nije predviđeno građenje prihvatilišta za kontejnere – rekao je Bijedić.

Iz oblasti cestogradnje, kako je rekao,   napravljene su greške i propusti budući da “nije predviđen način daljeg financiranja izgradnje autocesta“.

– Autoceste su same po sebi kreditno prezadužene i ne mogu se dalje zaduživati da bi pravile nove dionice. To znači da treba tražiti neke nove modele ili povećati kreditni rejting autocesta, a to se može uraditi samo ako se povećaju akcize na naftu i naftne derivate – mišljenja je Bijedić.

Kaže da je mnogo bolji, efikasniji i bezbolniji način za sve građane  privatno-javno partnerstvo, koji omogućava da se izgrađuju nove dionice autoceste, gdje će, potcrtava, doći velike firme iz cijelog svijeta,napraviti dionicu, naplaćivati određeni niz godina dionicu i nakon toga to vratiti u vlasništvo Federacije.

– Građani ne bi ništa osjetili, plaćali bi po istoj cijeni kako plaćaju ove već izgrađene kilometre, ali bi to sve išlo mnogo brže – konstatirao je Bijedić.

Iz oblasti aviopromet u Strategiji je, naveo je, urađena greška jer aerodrom Tuzla nije tretiran na ispravan način.

– To je aerodrom sa ubjedljivo najboljim uslovima u BiH. Međutim, predviđen je samo za kargo saobraćaj, ali ne i za putnički, a ovaj aerodrom je napravio najveći iskorak u cijeloj Evropi. Godine 2011. s tog aerodroma nije otputovao nijedan putnik, a već 2015. bilo je oko 300.000 putnika  – istakao je Bijedić, dodajući da je “strategija saobraćaja  BiH došla kasno na razmatranje u Predstavnički dom, odnosno usvojena je na državnom nivou bez konsultacija FBiH”.

Iako je navedene sugestije podržao predsjednik Kluba SBB-a Nasir Beganović izrazio je nezadovoljstvo, rekavši da se radi o neozbiljnom dokumentu i tekstu.

Predsjednik Kluba koalicije predvođene HDZ-om BiH Jozo Bagarić, uz opaske,  poručio je da se u svim daljnim procedurama ta strategija i koristi jer je, kako kaže, praksa pokazala da donesene strategije često završe u ladici.

– Poslanici Kluba SDA podržavaju Strategiju uz dosta zamjerki. Između ostalog, nedostaje pojašnjenje da li je ovo dio državne strategije – kazao je predsjednik Kluba SDA Ismet Osmanović, govoreći da taj dokument treba sadržavati prijedloge Federalnog parlamenta.

Poslanici Kluba HDZ-a 1990. nisu podržali Strategiju, ističući da se ne odnosi prema svim područjima Federacije na isti način.

– Nemamo ništa protiv ulaganja u Sarajevo i Mostar, ali je Hercegbosanska županija zapostavljena. Zašto ne bismo išli sa inicijativom autoputa Sarajevo – Split  – kazao je predsjednik Kluba HDZ 1990 Boro Krišto.

Poslanik Demokratske fronte Dževad Adžem naveo je da se donosi jedna od najvažnijih strategija, pri čemu javnih investicija nema u Bosanskopodrinjskom kantonu.

– Nedostatak brige za putnim komunikacijama zahvatile su i Sarajevo i Zenicu i Mostar – kazao je Adžem.

Osnovni dio Strategije transporta, koja je prihvaćena i uz dva amandmana poslanika Almira Zulića, sadržan je u ciljevima i aktivnostima, čije kombiniranje formira stratešku viziju entitetskog prometnog sistema FBiH do 2030. godine.

Posebni ciljevi su u skladu sa Okvirnom prometnom transportnom politikom BiH 2015.-2030. godina, koja definira okvirne ciljeve za prometni transportni sektor, te predviđa definiranje prometnih strategija transporta na nivou BiH, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, u skladu s nadležnostima.

– Takvi ciljevi su posebno relevantni za aktivnosti koje imaju međunarodni i međuentitetski značaj, za koje Ustav BiH zadržava nadležnost na državnom nivou. Posebni ciljevi su dati za različite vrste prometa u FBiH (drumski, željeznički, vodni i zračni), te se zasnivaju na prioritetima prometne politike FBiH – stoji u obrazloženju Vlade FBiH.

Strategijom su obuhvaćene kratkoročne (2016.-2020.), srednjoročne (2021.-2025.) i dugoročne (2026.-2030.) aktivnosti koje treba provesti kako bi bili postignuti posebni ciljevi za svaki vid prometa.