Stručnjaci upozorili na scenarij koji ćemo gledati u HBŽ – zatvara se put ptica, ugrožavaju izvori, diže temperatura…

Pokretanje inicijative za zaštitu vrijednih područja na prostoru HBŽ-a naziv je okruglog stola koji je jučer održan u Tomislavgradu u organizaciji Aarhus centra u BiH. Ovo je prvo slobodno događanje na kojem su stručnjaci, predstavnici grupa i udruga koje se bori protiv invazije elektroenergetskih projekata u svome kraju mogli kazati svoje mišljenje o štetnim utjecaja solara i vjetroparkova na prirodu i čovjeka. Okrugli stol je zamišljen s dvadesetak sudionika, no na koncu ih je bilo preko 40, te se tražila stolica više, a na skup su došli i brojni investitori.
Među mnogim podatcima koji su se mogli čuti je da Bosna i Hercegovina nema ni 5 posto zaštićenog teritorija, dok susjedna Hrvatska ima čak 40 posto, a Njemačka 37 posto. BiH je potpisala da će do 2020. zaštititi 17 posto teritorija, što nije učinila.
Prva je izlagala dali prof. dr. Lada Lukić Bilela, redovita profesorica na Prirodno-matematički fakultetu Sveučilišta u Sarajevu i voditeljica laboratorija za molekularnu biologiju voda. Između ostalog, Lukić je kazala da je znanosti lokalna zajednica u središtu zbivanja, jer su to ljudi koji žive tu i nemaju rezervnu kuću. Nažalost, našoj politici lokalna zajednica je zadnja.

Zatvaranje koridora pticama

„Nitko od nas nije protiv održivog razvoja, dapače, svi smo mi za održivi razvoj, mi jesmo za gradnju postrojenja koja će dati struju, ali kada taj održivi razvoj pređe kapacitete živih organizama onda nastaje totalni kaos. Vi ste u Duvanjskom polju u kotlini, oko Duvanjskog polja su planine. Određeni broj vjetroparkova je izgrađen, daljnja gradnja vjetroparkova zatvara koridore pticama, mijenja klimu, povećava temperaturu u kotlini. Znate li kako je kad samo jedan stupanj se poveća temperatura u vašoj kući, pa više nije 22, nego je 23 stupnja, pa vam je vruće. Samo jedan stupanj je dovoljan u podzemnim ekosustavima da se oni više ne mogu razmnožavati i polako izumiru“, kazala je Lukić Bilela. Ona je prezentirala sva bogatstva ovoga kraja, ogromni biodiverzitet, rijetke biljne i životinjske vrste koje bi mogle doći u opasnost.
„Investitori, koji god da su, i koji evo ovdje slušaju će biti i proći, a ta planeta će ostati možda sasvim pusta i na njoj više neće biti mjesta za čovjeka“, istaknula je. Bosna i Hercegovina ima 122 predložena natura područja, a zaštitila je ni 5 posto svoga područja. „Mi smo autori jedne knjige koja se zove Odabrani tipski lokaliteti u BiH, od ovih 35 koje smo naveli čak 10 je u okviru Duvanjskog i Livanjskog polja“, dodala je uz ostalo.
Mario Pavić govorio je o buškoblatskom kraju, prošlosti, potapanju, ali i budućnostima i potencijalima koji nisu iskorišteni. „Buškoblatski kraj je sa Livanjskim poljem proglašen Ramsarskim područjem zbog idealnog staništa više tisuća močvarnih ptica, endemskih vrsta riba, staništa slatkovodnih rakova“, istaknuo je, uz ostalo Pavić. Kazao je da na Buškom jezeru boravi i zadržava se preko 200 vrsta ptica, od kojih su dvije vrste ugrožene. Kada su u pitanju turistički potencijali, Pavić je kazao da gotovo nikako nisu iskorišteni te da se Mladi Buškog blata u tom smjeru bore.
Josip Marković je kroz prezentaciju o vrijednosti planine Grabovica predstavio incijativu „zašto geopark, a ne vjetropark“. Istaknuo je da bi cijela Europa mogla gledati muzejsku postavku pronađenog arheološkog blaga iz ovoga kraja, kada bi se on zaštitio, te valjano istražio. Istaknuo je da su špilje u ovom kraju stanište špiljskog medvjeda starog od 17-20 tisuća godina. Govorio je o ljepotama Samograda, planu uređenja staza, ali i neiskorištenim potencijalima ove lokacije.
Davor Šupuković, ispred Udruge građana Fojničani iznio je iskustva iz svog kraja u borbi za zaštitu djedovine.
Kazao je da se bore protiv štetnih rudarskih projekata u Zeničko-dobojskoj županiji i da nema gore županije po tom pitanju u BiH, te da im se gradi treći rudnih teških metala u krugu 30 kilometara. „Sve to na području koje bi trebalo biti nacionalni park. Ja vama mogu sad pričati o svemu što smo uradili na polju zaštite, ali mi je puno važnije da vas upozorim na neke druge stvari. Mi smo se s kolegama iz RS ujedinili da branimo planinu Ozren od štetnih rudarskih projekata, jer ako se na toj planini napravi rudnik biti će uništena pećina Mokra Megara i svo podzemlje, i sve rijeke i sve ono što čini naš život održivim. Investitori ne razumiju priču o ljepoti, o šišmišima, oni se tome smiju“, kazao je. Istaknuo je da su predstavnici vlasti u BiH na istoj strani – strani investitora, a ne na strani građama.

Vlast uz investitore

„Da bi se nešto zaštitilo, recimo planina Zvijezda, procedura zaštite je trajala 10 godina, rudnik u Varešu je otvoren za 5 godina. Rudnik u svijetu ne možete otvoriti ispod 15 godina, no naša administracija kad treba otvoriti štetni projekat je najekspeditivnija u svijetu“, istaknuo je Šupuković. Dodao je da kao društvo kasnimo. „Ove postupke zaštite trebalo je uraditi davno prije. Što sad možemo uraditi? Mislim da ne možemo ništa. Ako pokrenete postupak zaštite investitori će posao završiti prije. Mislim da će uskoro trebati ići tijelima na te štetne investicije“, ustvrdio je. Osvrnuo se i na termin državna imovina. „To nije državna imovina, to je javna imovina, naša imovina. Netko koristi javno dobro da bi ga pretvorio u trajnu štetu“, zaključio je.

Okruglom stolu kao sudionik nazočila je i Istina.media, koja kontinuirano prati problematiku prekomjernosti elektroenergetskih projekata u ovom kraju. Prisutnima se obratila i glavna urednica Kristina Perić istaknuvši još jedanput ključne probleme oko izdavanja koncesija – pogodovanje, nepoštivanje volje lokalnog stanovništva, te uvlačenje stranih investitora kroz lokalne firme napravljene s par tisuća maraka kapitala. Okrugli stol rezultirao je nizom zaključaka s ciljem zaštite prirode, izvora vode i ostalog u ovom kraju, a uslijedio je nakon okruglog stola na lokalnom radiju gdje su bili pozvani stručnjaci koji imaju interese u elektroenergetskim projektima na području županije, a što je posebno zasmetalo predstavnicima udruga i grupa.

Istina.media