SUD ODLUČIO: Županija zadržava kontrolu nad koncesijama u HNŽ-u
Ustavni sud Federacije BiH je 26. studenoga 2025. godine, u predmetu U-19/24, presudio da Zakonom o koncesijama Hercegovačko-neretvanske županije i njegovim izmjenama od 2016. do 2021. godine nije povrijeđeno pravo općina na lokalnu samoupravu.
Savez općina i gradova FBiH tražio je zaštitu upravo zbog toga što je županijski model koncesija, po njihovu tumačenju, općine sveo na promatrače u vlastitom prostoru. Sud je, međutim, presjekao dilemu na način koji će se osjetiti daleko izvan sudnice: potvrdio je da koncesijski sustav može biti postavljen tako da Vlada HNŽ-a ostane ključni koncesor, a da se to i dalje smatra usklađenim sa standardima lokalne samouprave, piše Hercegovina.info.
To je presuda koja u prijevodu znači sljedeće: općine i gradovi u HNŽ-u mogu sudjelovati, mogu davati suglasnosti i u određenim slučajevima mogu dobiti ovlasti, ali temeljna poluga ostaje na županiji.
Za sve koji prate koncesije u energetici, rudarstvu, vodnim dobrima i korištenju zemljišta, ovo je potvrda okvira u kojem će se voditi gotovo svi budući sporovi.
Što je Savez tražio i zašto je ovo važan poraz
Savez općina i gradova Federacije BiH u ovom je postupku pokušao učiniti ono što općine godinama ne uspijevaju politički: vratiti odlučivanje o prirodnim resursima bliže lokalnoj razini. Argumentacija je bila široka, ali suštinski jasna: koncesije se dodjeljuju na teritoriju općina, izravno utječu na prostor, okoliš, zapošljavanje i lokalni razvoj, a stvarna kontrola nad tim procesom koncentrirana je u rukama Županije.
Savez je tvrdio da su općine svedene na puko davanje suglasnosti, isključene iz neposrednog odlučivanja, financijski zakinute nepovoljnim omjerom koncesijske naknade te lišene stvarnog nadzora nad koncesionarima.
U formalnom smislu, zahtjev se oslanjao na Zakon o principima lokalne samouprave FBiH i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. U suštini, radilo se o pokušaju da se Ustavni sud FBiH natjera da jasno kaže: lokalna samouprava ne može biti samo administrativni dekor u sustavu koncesija.
Sud je taj pokušaj odbio.
Kako Sud vidi lokalnu samoupravu
Ključna poruka presude nije skrivena u izreci, nego u obrazloženju: pravo na lokalnu samoupravu nije apsolutno pravo. Ustavni sud FBiH eksplicitno navodi da se ono ostvaruje „u granicama zakona“, te da zakonodavac ima široku slobodu u određivanju modela upravljanja prirodnim resursima.
Drugim riječima, Sud ne osporava da koncesije duboko zadiru u lokalni prostor, ali prihvaća tezu da Županija može zadržati ulogu glavnog koncesora, općine mogu biti uključene posredno, uz ovlaštenje, da financijska raspodjela može biti zakonski zadana i nadzor može ostati u rukama županijskih tijela.
Sud ide i korak dalje, tumačeći da pojam „drugi organi vlasti“ u Zakonu o koncesijama obuhvaća i jedinice lokalne samouprave, iako one u samom zakonu nisu jasno i izričito imenovane kao koncesori. To je pravno rastezljivo tumačenje, ali Sud ga prihvaća kao dovoljno da se ne može govoriti o povredi lokalne samouprave.
Presuda koja legalizira model „odozgo prema dolje“
Ova presuda de facto legalizira model upravljanja koncesijama odozgo prema dolje. Županija određuje pravila, tempo i ključne odluke, dok općine sudjeluju onoliko koliko im se to dopusti zakonom ili političkom voljom.
Posebno je važno kako Sud gleda na pitanje koncesijske naknade. Omjer 55 posto za općinu i 45 posto za Županiju ocijenjen je ustavno prihvatljivim, bez obzira na to što u drugim županijama postoje znatno povoljniji modeli. Sud jasno poručuje da usporedba s drugim županijama nije ustavno pitanje, nego političko.
Time je zatvoren i posljednji ozbiljan pravni prostor za osporavanje raspodjele koncesijskog novca pred Ustavnim sudom.
Zašto je ovo važna presuda za energetiku i rudarstvo
U kontekstu Hercegovine, ova presuda ima posebnu težinu. Upravo su koncesije za solarne elektrane, vjetroelektrane, kamenolome i zahvate u vodnim resursima najčešći izvor sukoba između lokalnih zajednica, investitora i županijskih vlasti.
Presuda jasno pokazuje da će se buduće borbe teško dobivati na ustavnom terenu. Općine koje se protive projektima na svom području više se ne mogu ozbiljno pozivati na povredu prava na lokalnu samoupravu ako je procedura formalno ispoštovana i ako je zakon na snazi.
Drugim riječima, Ustavni sud FBiH ovom je odlukom poručio: ako želite drukčiji model koncesija, promijenite zakon.
Nakon ove presude, općinama ostaju tri realna alata, politički pritisak, izmjene županijskih zakona, te javnost i otpor lokalne zajednice.
Pravni put preko Ustavnog suda, barem po ovom pitanju, sada je praktično zatvoren.
Presuda U-19/24 neće promijeniti praksu dodjele koncesija u HNŽ-u. Ona je prije svega potvrdila postojeće stanje i dala mu ustavni pečat. Za županijsku vlast to je pobjeda stabilnosti. Za općine, to je podsjetnik da bez političke snage i jasnih zakonskih promjena lokalna samouprava ostaje ograničena upravo tamo gdje je najosjetljivija: na vlastitom prostoru i nad vlastitim resursima.
