SUD UVAŽIO NIKŠIĆEVU APELACIJU: HNŽ ostaje bez višemilijunskog prihoda, korist samo elektroprivredama

Upozorenje ministra financija Hercegovačko-neretvanske županije, Adila Šute, izneseno pred županijskim zastupnicima početkom mjeseca, o tome da postoji financijski rizik povezan s apelacijom koju je prema Ustavnom sudu FBiH podnio federalni premijer Nermin Nikšić, pokazalo se točnim.

Naime, Ustavni sud FBiH, odlučujući o zahtjevu premijera FBiH za utvrđivanje ustavnosti članka 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije, donio je presudu kojom se utvrđuje da članak 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Osporeni članak

Spornim, odnosno presudom osporenim člankom, propisana je posebna vodna naknada koja se uplaćuje u proračun HNŽ-a. Po toj osnovi u proračun HNŽ-a se na godišnjoj razini slijevalo oko 13 milijuna KM.

Ta su sredstva predstavljala četvrti po veličini prihod koji HNŽ ostvaruje. U obrazloženju presude, koja je dostupna na mrežnoj stranici Ustavnog suda FBiH, između ostaloga je navedeno:

“Zakonom o koncesijama, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđen je predmet reguliranja te su utvrđeni načini i uvjeti pod kojima se domaćim i stranim pravnim osobama mogu dodjeljivati koncesije, između ostaloga i za eksploataciju prirodnih resursa u područjima koja su isključivo u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, kao i postupak dodjele koncesija.”

Iz navedenog činjeničnog stanja proizlazi da se voda iz umjetnih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe bez ugovora o koncesiji te da je Skupština Županije Zakonom propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizlazi da ona ima obilježja koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjane pravne osnove.

Federacija Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o vodama, nadležna je za upravljanje vodama I. kategorije, u koje spadaju umjetne akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je u vezi s tim navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i kao takve se raspoređuju, kao i naknadu koja se naplaćuje na temelju Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata – stoji u presudi.

Također je navedeno da je upravljanje vodama strateški cilj svake države zbog golemog značaja ovog prirodnog bogatstva.

– Ova se problematika ne može uređivati na ovakav način, a osobito ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji – navedeno je.

Sedam hidroelektrana

Zakon o vodama u HNŽ-u usvojen je 2013. godine. Na području HNŽ-a nalazi se sedam hidroelektrana koje su do tada, u ukupnom iznosu, u najboljoj hidrološkoj godini, Županiji uplaćivale najviše oko 1,4 milijuna KM na temelju federalnog zakona, dok su općine po osnovi potopljenog zemljišta ubirale višemilijunska sredstva.

Nikšić je, podsjetimo, još na kraju svog prvog mandata Ustavnom sudu FBiH podnio istu apelaciju, no taj je zahtjev kasnije povukao njegov nasljednik Fadil Novalić.

Dok će HNŽ „debelo“ osjetiti posljedice ove presude, korist od nje imat će elektroprivredna poduzeća, osobito „Elektroprivreda BiH“.