Sukobi u Gazi će imati utjecaj na političko stanje u Europi

Strepiti od događanja u Gazi i Izraelu treba Europa, koja se odredila dosta jednosmjerno, osuđujući teroristički čin Hamasa, ali ne i izraelsko bombardiranje Gaze, pri čemu također stradavaju civili, žene i djeca.

PIŠE: dr. fra Luka Marković, Katolički tjednik

Ono što zbunjuje svakog normalnog čovjeka, jest činjenica da su pripadnici Hamasa dobro znali da će na njihov zločinački čin Izrael uzvratiti vrlo žestoko, ne štedeći palestinsko civilno stanovništvo kao što niti oni nisu štedjeli židovsko. To se i dogodilo. Prema izvješćima medija Izrael je u Gazi već ubio nekoliko puta više Palestinca nego što su Hamasovi teroristi ubili Izraelaca.

Vjerski fanatizam u korijenu

Nažalost, osvetnički čin Izraela će se najvjerojatnije nastaviti dalje. Stradavat će civili, žene i djeca, i to samo zbog toga što je grupa Hamasovih radikala, ne razmišljajući o posljedicama svojega gnusnoga čina, priuštila sebi „užitak“ da ubija Židove izvan Gaze. Taj iracionalni i ogavni „užitak“ pripadnika Hamasa, koji proizlazi iz patološke mržnje prema Židovima i onima koji ih podržavaju, pružio je Izraelu priliku da se definitivno obračuna s njima, ne obazirući se puno na civilno stanovništvo.

Čin Hamasa se može shvatiti samo u okviru bolesne iracionalne mržnje prema protivniku, ali i njihovom privrženošću fundamentalističkom shvaćanju islama. To da Palestinci imaju pravo biti bjesni na Izrael koji im je oteo prostor za život je razumljivo. Pa ipak teško je razumjeti da mržnja prema Izraelu može ići do te mjere da potakne na čine koji će biti štetni i po vlastiti narod. Utoliko bi se moglo reći da razlog za teror Hamasa ne leži prioritetno u politici, nego u vjerskom fanatizmu, dubokom uvjerenju kako život na zemlji vrijedi daleko manje nego onaj „na nebu“. Samo ih je takvo fundamentalističko shvaćanje religije moglo potaknuti na suludo djelovanje, čije će posljedice na svojoj koži osjetiti ponajviše sami Palestinci.

Veze s Muslimanskim bratstvom

Hamas po svojem vjerskom i ideološkom uvjerenju pripada Muslimanskom bratstvu, koje je svojevremeno dobilo izbore u Egiptu. Strah od takvog poimanja islama potaknuo je vojsku na puč, s ciljem da se izbjegne sukob s koptskom manjinom, ali i egipatskom mladošću koja je željela više slobode. Budući da većina arapskih država, prije svega Saudijska Arabija, ima strah od Muslimanskog bratstva i njihove politike, koja uključuje preraspodjelu dobara, ne treba s njihove strane očekivati veliku podršku Hamasu i Palestincima u Gazi. Sve će ostati uglavnom na oštrim riječima i određenoj financijskoj pomoći.

Razlog za odbijanje Egipta da prihvati palestinske izbjeglice iz Gaze leži u strahu od Hamasa, bolje rečeno Muslimanskoga bratstva kojega je vojska potisnula s vlasti. Utoliko se može očekivati da će se previranja oko sukoba u Gazi ubrzo smiriti, bez obzira na poteze koje će povući Izrael.

Iran, koji je ideološki blizak sunitskom Muslimanskom bratstvu, iako je riječ o šijitskoj populaciji, neće se usuditi ući u sukob s Izraelom. Sve će ostati samo na riječima i propagandi.

Opasnost za Europu

Strepiti od događanja u Gazi i Izraelu treba Europa, koja se odredila dosta jednosmjerno, osuđujući teroristički čin Hamasa, ali ne i izraelsko bombardiranje Gaze, pri čemu također stradavaju civili, žene i djeca. Prosvjedi podrške Palestincima koje su organizirale muslimanske organizacije u Europi, poput onih u Berlinu, s mnoštvom povrijeđenih policajaca, govore o tome da bi se stanje moglo oteti kontroli. Uostalom, nekolicina europskih državnika prvi je put progovorila o opasnosti od ubačenih islamističkih terorista.

Njemački kancelar Scholz je u velikom intervjuu najpoznatijem njemačkom političkom tjedniku Spiegelu najavio deportiranje emigranata koji nemaju uvijete za stjecanje azila, pogotovo onih radikalnih. Razlog za to ne treba tražiti samo u zadnjim događanjima oko Gaze, nego i u sve kompliciranijoj situaciji u Njemačkoj, u kojoj je ekstremno desna stranka AFD na putu da postane najjačom političkom opcijom. To će se zasigurno i dogoditi ukoliko muslimanske pridošlice u budućnosti nastave s neredima u toj zemlji. Mnogi od Nijemaca nikada iz uvjerenja ne bi birali AFD. Na to ih potiče kaotično stanje u zemlji, kao i nesposobnost politike da se nosi s problemima koji su nastali nekontroliranim dolaskom migranata. Mnogi od njih podupiru tu stranku, jer su razočarani dosadašnjom migracijskom politikom, koja nije shvatila da s ljudima dolaze njihova politička i fundamentalistička vjerska uvjerenja, često i ona s kojom se Europa obračunavala prije više od stotinjak godina.

Mržnja prema zapadnoj civilizaciji

Na političko stanje u Njemačkoj, pa i Europi, osim demonstracija podrške Palestincima i jednostrane podrške europske politike Izraelu, utječu sve agresivniji istupi pojedinih fundamentalističkih imama koji s prezirom govore o zapadnoj civilizaciji, huškajući muslimane protiv zapadne politike i civilizacije. Propovijed imama u Berlinu (Bad Kreuz) iz 2021., koju je svojevremeno prenijela televizijska kuća ZDF (ZDFzoom), a koja trenutno kruži facebookom, zbunjuje i najtolerantnije među Nijemcima. Radi se o riječima mržnje prema zapadnoj civilizaciji nad kojima se moraju i trebaju zamisliti sve političke opcije, pogotovo oni lijevo orijentirani političari koji su mislili da će se s uvezenim, neprosvijećenim islamom obračunati olako kao i s političkim kršćanstvom.

Nije rijedak slučaj da se po džamijama čuju propovijedi poput ove radikalnog imama u Berlinu (Bad Kreuz) kako se treba silom boriti protiv nevjernika (misli nemuslimana) u Njemačkoj, rađati što više djece – kako je sugerirao i sam Erdogan, na što se propovjednik poziva – da bi se jednoga dana moglo islamizirati čitavu zemlju. Ili kako se muslimanska djeca ne trebaju družiti s kršćanskom, jer su ova ionako osuđena na pakao. Takve neprosvijećene i fundamentalističke riječi nije Europa čula od vremena srednjovjekovne inkvizicije. Takve poruke zbunjuju i one najdobronamjernije među Europljanima i izazivaju strah. A strah je bio i ostao uvijek izvor agresivnosti. Upravo zbog toga nitko ne može biti siguran da kod Europljana ponovno neće proraditi one neuračunljive emocije koje su bile kroz povijest izvor velikoga zla. Ne budu li se pridošli muslimani, što znatan dio njih čini, ponašali kao tolerantni gosti, ne može se ništa isključiti, pa niti ono najgore. U tom slučaju se ne može isključiti mogućnost da AFD doista postane najjačom strankom u Njemačkoj. Uostalom, nedavni izbori u liberalnoj Švicarskoj su pokazali da strah od radikalnog islama može utjecati na birače.

U BiH je sve moguće

S obzirom na politička previranja u Gazi, Izraelu i Europi, posebno bi se trebali zabrinuti političari u BiH, gdje je stanje ionako napeto. Budući da trenutna Koalicija u BiH – bilo na nivou države ili Federacije – nema kapaciteta sprovesti u djelo ono što se od nje očekuje, ne može se isključiti brzi povratak SDA na političku scenu. Uostalom u Mostaru se to i nagovješćuje. Tada se, budući da SDA stoji pod utjecajem Erdogana, a Erdogan je pristalica Muslimanskoga bratstva, kojem pripada i Hamas, može očekivati samo zaoštravanje političke situacije. Ili možda ipak provođenje u djelo onoga što su, eventualno, već ranije dogovorili Čović, Dodik i Izetbegović. U BiH je sve moguće, pa i to da su jedni dušom i tijelom za Izrael, a drugi za Hamas.