Svaka sedma osoba u BiH korisnik socijalne zaštite
Više od pola milijuna bh. građana lani je koristilo jedan od oblika socijalne zaštite, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Od 510.036 korisnika socijalne zaštite, petinu korisnika činile su maloljetne osobe.
“Broj maloljetnih korisnika socijalne zaštite iznosio je 107.850, dok je punoljetnih bilo 402.186”, navedeno je u statistici. Inače, korisnikom sоciјаlnе zаštitе smаtrа sе svаka osoba kоja је u tijeku izvјеštајnе gоdinе јеdnоm ili višе putа kоristila оdrеđеnе оblikе i mјеrе sоciјаlnе zаštitе i uslugе sоciјаlnоg rаdа.
Maloljetni korisnici
Kada je riječ o maloljetnim korisnicima socijalne zaštite, najveći broj njih, točnije 42.772 korisnika, koristilo je pomoć zbog ugrožene porodične situacije. S druge strane, punoljetni građani su najviše tražili socijalnu zaštitu zbog toga što nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje, a tako se u ovoj kategoriji našlo 167.520 korisnika. Kada je riječ o maloljetnicima, najveći broj korisnika socijalne zaštite, njih više od 36.000, bilo je u dobi između sedam i 14 godina, dok je u kategoriji punoljetnih građana najveći broj korisnika imao između 46 i 59 godina, njih više od 90.000.
Ako se uzme u obzir da je prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini živjelo nešto više od 3,5 milijuna stanovnika, to znači da je svaka sedma osoba u BiH korisnik socijalne zaštite. Biljana Milošević, sociolog, među razlozima koji dovode do ovakve situacije navodi i veliku stopu nezaposlenosti.
Minimalni iznos za preživljavanje
“Nezaposlenost, kako pokazuju statistički podaci, rapidno opada, međutim većina građana preživljava sa nekim minimalnim iznosom. Ako zadovoljite egzistencijalne potrebe, pitanje je da li možete da zadovoljite neku drugu vrstu potreba”, rekla je Miloševićeva za “Nezavisne novine”, dodajući da u BiH živi i veliki broj samaca koji su prosto prinuđeni da traže neku od vrsta socijalne zaštite. Kada je riječ o maloljetnicima, ona navodi da jedan od razloga zbog kojih građani traže socijalnu zaštitu jeste uzrokovan disfunkcionalnošću obitelji.
“Međutim, imamo i jednohraniteljske obitelji gdje je neko od roditelja sam u ulozi roditelja i prosto čovjek nije u prilici da svojim radnim angažmanom, ukoliko ga ima, zadovolji sve potrebe članova svoje obitelji. Imamo obitelji koje su u različitim psihopatološkim stanjima, dakle bore se s alkoholizmom ili s nekim drugim oblicima ovisnosti”, objašnjava Miloševićeva.
Ona dodaje da su u našoj sredini česti i nasilnički ispadi te da se zbog toga maloljetnici udaljavaju iz takvih obitelji, a zbog čega su onda u potrebi da traže socijalnu zaštitu. Kada je riječ o maloljetnicima, psiholog Aleksandar Milić istakao je za “Nezavisne novine” da su djeca sve manje okupirana kreativnošću i stvaralaštvom, a sve češće su sklona otporu i idu ka devijantnom ponašanju. “Mi imamo pogoršanje mentalnog zdravlja svih uzrasta, svih generacija i onda se to održava i na porodice, a ujedno i na odgoj djece”, rekao je on.
Izvor: bljesak.info
