Sve je spremno za kopneni upad u Iran
Središnja obavještajna agencija (CIA) radi na naoružavanju kurdskih oporbenih snaga u Iranu kako bi oni potaknuli ustanak protiv iranskog režima, izvještava CNN pozivajući se na više izvora. Informacija nije napuhana jer iranske kurdske naoružane skupine imaju tisuće boraca koji djeluju duž iračko-iranske granice, a od početka rata neke su izdale javne izjave pozivajući iranske trupe da prebjegnu na njihovu stranu. Kao odgovor, Korpus islamske revolucionarne garde sve češće pokreće napade na kurdske skupine.
Prema jednom CNN-ovu izvoru, ideja je da kurdske oružane snage angažiraju iranske sigurnosne snage i tako ih odvuku, što bi nenaoružanim Irancima u većim gradovima olakšalo prosvjede. Drugi američki dužnosnik izjavio je da bi Kurdi mogli pomoći u sijanju kaosa u regiji i do krajnjih granica iskoristiti vojne resurse iranskog režima. Dodatna je ideja da Kurdi zauzmu i drže teritorij na sjeveru Irana, što bi stvorilo tampon-zonu za Izraelce i Amerikance, objavljuje Jutarnji.hr
NY Times i danas piše da je sve spremno za kopnenu ofenzivu.
– Proameričke kurdske snage koje se nalaze u Iraku pripremaju oružane jedinice koje bi mogle ući u Iran, stvarajući potencijalno novu frontu u već rastućem sukobu – rekli su za ugledni list visoki irački i kurdski dužnosnici
Prema riječima visokog iranskog kurdskog dužnosnika, američki predsjednik Donald Trump razgovarao je ovog utorka s Mustafom Hijrijem, predsjednikom Demokratske stranke Irana u Kurdistanu. Trumpova administracija također pregovara s iračkim Kurdima jer bi svaki pokušaj naoružavanja Kurda u Iranu zahtijevao njihovu podršku, baš kao i korištenje Iračkog Kurdistana kao mjesta za prikupljanje oružja.
Iran je većinski šijitska država u kojoj oko 60 posto stanovništva čine etnički Perzijanci. Preostalih 40 posto čine Azeri, kojih je 16 posto, Kurdi (sedam posto), Luri i Baluči. Povijesno gledano, prosvjedi protiv vlasti često su najintenzivniji u Kurdistanu na sjeverozapadu zemlje te u pokrajini Sistan i Balučistan na jugoistoku.
Kurdi i Baluči su uglavnom sunitski muslimani, za razliku od šijitskog establishmenta koji dominira državom. Na zapadu Irana djeluje više kurdskih organizacija koje se desetljećima suprotstavljaju Islamskoj Republici, a u nekim su razdobljima sukobi prelazili u otvorenu pobunu protiv državnih snaga. Zato Washington potiče novu pobunu.
Samo što je Trump nedavno već dva puta Kurdima zabio nož u leđa. Oni su imali glavnu ulogu u ratu protiv Islamske države, kada su u Siriji bili ključni saveznik Washingtona. Pod okriljem Sirijskih demokratskih snaga (SDF), uz američku zračnu i logističku potporu, Kurdi su odigrali presudnu ulogu u slamanju kalifata.
Međutim, u listopadu 2019. Trump je iznenada odlučio povući američke snage sa sjevera Sirije, praktički otvarajući prostor za tursku vojnu ofenzivu protiv kurdskih položaja. Odluka je uslijedila nakon telefonskog razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom i izazvala oštre kritike, kako u SAD-u tako i među saveznicima, jer su Kurdi ostavljeni na milost i nemilost Istanbula i sirijskog režima. Drugi put ih je izdao nedavno kada je pustio da trupe novog sirijskog vladara Ahmeda al-Šare nasilno protjeraju SDF iz velikih dijelova Sirije i pritom pobiju puno civila.
U ponedjeljak je Trump iznenada izjavio da bi, ako bude potrebno, Sjedinjene Države mogle pokrenuti kopnenu operaciju u Iranu. I ministar obrane Pete Hegseth također je najavio da raspoređivanje trupa unutar Irana nije isključeno. Na pitanje jesu li već prisutne trupe na terenu, Hegseth je na konferenciji za novinare dvosmisleno odgovorio: “Ići ćemo koliko god daleko trebamo”.
Hegseth je nastojao pokazati da se iranska operacija razlikuje od prošlih dugotrajnih američkih ratova u Iraku i Afganistanu, uz priznanje da aktualni rat nije pokušaj izgradnje demokracije u Iranu. “Nema glupih pravila angažmana, nema kaljuže izgradnje nacije, nema vježbi izgradnje demokracije. Nema politički korektnih ratova. Borimo se za pobjedu i ne gubimo vrijeme ni živote”, rekao je šef Pentagona. “Ovo nije Irak. Ovo neće trajati beskrajno. Naša generacija zna bolje, kao i ovaj predsjednik. Posljednjih 20 godina ratove za izgradnju nacije nazvao je ‘glupima‘ i u pravu je”, lamentirao je Hegseth.
Ali, već u utorak Trump je demantirao i samoga sebe i svojeg ministra obrane te u dva navrata podijelio kolumnu iz Washington Posta koja analizira “Trumpovu doktrinu”. “Nema potrebe za američkim invazijskim snagama”, napisao je kolumnist Marc Thiessen u tekstu koji je Trump podijelio te zaključio: “Iranski narod je pješaštvo na terenu”.
Zapravo je sve više upozorenja da SAD ne smije napraviti pogrešku i poslati vosku u Iran. Bivši direktor CIA-e John Brennan ocijenio je u emisiji na MS NOW-u da su vojni udari predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na Iran “drastično loša, katastrofalna pogreška s posljedicama poput invazije na Irak 2003. godine”.
Isto tako, za razliku od operacije “Iračka sloboda” kojom je srušen režim Sadama Huseina, Sjedinjene Države ne mogu računati na široku koaliciju u ratu protiv Irana. Jer, čak je četrdeset devet zemalja podržalo Washington u ratu 2003., a sada je tu jedino Izrael. Štoviše, Kanada, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo usprotivili su se američkoj akciji, iako je UK odobrio korištenje svojih baza u obrambene svrhe kada su iranski dronovi pali na Cipar. Rat nema ni puno podrške u SAD-u. U više anketa nakon prvih nekoliko dana zajedničkih američko-izraelskih napada većina Amerikanaca izrazila je skepticizam prema intervenciji u Iranu, za razliku od ranih dana operacije “Iračka sloboda”.
Precizan zaključak što bi se moglo dogoditi pošalje li Trump vojsku u Iran dao je newyorški The Council on Foreign Relations, a glasi: “Američko iskustvo u Iraku u mnogočemu svjedoči oholosti. Tijekom deset godina nakon početne invazije Sjedinjene Države poslale su trupe u Irak, razvile lokalne obrambene snage i na kraju su se u posljednjim godinama borbe protiv Islamske države okrenule ulozi borbene potpore. Ali, u slučaju operacije “Iračka sloboda” bilo je 4500 mrtvih i ranjenih Amerikanaca te 211.046 iračkih civila”.
