Sve sumornije i sumornije ekonomske prognoze, a BiH vlasti se češljaju
Ruska agresija na Ukrajinu, geopolitički potresi, galopirajuća inflacija i dalje su teme broj 1 na planeti. Ne treba biti nikakav ekonomist ili politolog kako bi se zaključilo da se stvari ubrzano kreću od lošeg ka gorem.
Piše: Dragan Bradvica, Dnevni.ba
Bh. ekonomija se još uvijek oporavljala od ekonomske krize iz 2008. godine, posljedica pandemije, a onda su došli novi poremećaji. Ukoliko znamo da ekonomski stručnjaci navode kako naša zemlja još uvijek nije izašla iz druge industrije revolucije, kako poslodavci, sindikati i nevladin sektor već dulje od desetljeća upozoravaju kako nam bez reformi slijedi kolaps i bez globalnih kriza onda je jasno u kakvoj je trenutno situaciji Bosna i Hercegovina. Ukoliko u ovu jednadžbu dodamo beskrupuloznu borbu za vlast svih političkih faktora u zemlji rezultat može biti samo jedan – dodatno strmoglavljene i pojačano siromaštvo.
Globalna kretanja
Tome svakako u prilog idu i posljednje prognoze MMF-a. naime, oni su priopćili da su izgledi za svjetsku ekonomiju pesimističniji od onoga što je prognozirao prošlog mjeseca, jer se materijaliziraju negativni rizici od posljedica rata u Ukrajini i stalne inflacije.
– Stalno pogoršanje posljednjih mjeseci indeksa menadžera kupovine koji prate gospodarstvo Grupe 20 ‘potvrđuju da su izgledi sumorniji’ nego što je navedeno u listopadskomizvješću o svjetskoj ekonomiji. Poteškoće su ogromne, a slabljenje ekonomskih pokazatelja ukazuje na buduće izazove, rekao je Tryggvi Gudmundsson, ekonomista u istraživačkom odjeljenju MMF-a.
U prošlomjesečnom WEO (World Economic Outlook), MMF je smanjio svoju prognozu svjetskog rasta sljedeće godine na 2,7 posto, sa 2,9 posto u srpnju i 3,8 posto u siječnju, dodajući da vidi vjerojatnoću od 25 posto kako će rast usporiti na manje od dva posto.
Potrošači se globalno bore sa sve dubljom krizom troškova života potaknutom inflacijom hrane i goriva koja na mnogim lokacijama pokazuje malo znakova popuštanja. Visoke cijene pokrenule su valpovećanja kamatnih stopa koje je poskupilo otplatu duga i izazvalo zabrinutost zbog blokade financiranja u zemljama sa niskim prihodima i zemljama u razvoju.
– Nastavak fiskalnog i monetarnog pooštrenje je vjerojatno potreban u mnogim zemljama da bi se smanjila inflacija i riješila ranjivost duga i mi očekujemo dalje pooštrenje u mnogim ekonomijama G20 u narednim mjesecima. Ove akcije će nastaviti utjecati na ekonomsku aktivnost, posebno u interesno osjetljivim sektorima kao što je stanovanje, rekao je Gudmundsson
Prošlog mjeseca, MMF je izračunao kako će oko jedne trećine svjetske ekonomije ove i sljedeće godine imati pad u najmanje dva uzastopna tromjesečja, te će izgubljena proizvodnja do 2026. biti četiri bilijuna dolara.
Niz negativnih posljedica
Uz sve probleme koje BiH ima, a njih je pozamašan broj, na sve se nadovezuje gore pobrojano. Usporavanje svjetske ekonomije znači i manji izvoz, manje doznake iz inozemstva, manja međunarodna pomoć, znatno skuplji novac na svjetskim tržištima… Pojednostavljeno – sve ono što nam već godinama drži glavu iznad vode.
Ne treba posebno niti naglašavati kako bh. vlasti uglavnom na sve ono ne da nemaju odgovor nego ih uopće i ne zanima. Vizija, strategija i konkretnih planova u ovoj zemlji nikada nije ni bilo u dovoljnom broju, a sada pogotovo. Čini se kako vlasti, narodi i žitelji u BiH ponovno idu onako kako su već desetljećima navikli – nadaju se kako će rješenje za sve naše probleme pasti s neba.
