Svečano proslavljen blagdan svetog Ilije u župi Doljani
Sveti Ilija prorok svečano je proslavljen u župi Doljani, a sveto misno je predslavio fra Marko Cvitković u koncelebraciji svećenika iz nekoliko hercegovačkih župa kao što su Šćit, Gračac, Jablanica ili pak Široki Brijeg.
Fra Marko je okupljene vjernike na početku svetog misnog slavlja pozvao da posebno razmisle o tome koliko nas danas pogađa nepravda, bol i patnja. Pogotovo čovjeka pored nas. Ili smo u svemu postali ravnodušni, jer je nama dobro.
U prigodnoj propovijedi fra Marko je govorio o životu svetoga Ilije, usporedivši vrijeme u kojem se on živio s današnjim vremenom i svim nedaćama s kojima se nosi vjernik i čovjek.
Govoriti istinu
“Znamo kako proroci nikada nisu bili prihvaćani. Pa ni u vrijeme Ilije proroka ni u vrijeme Ivana Krstitelja, pa reći ćemo ni dan danas. Iz razloga jer je prorok prihvatio od Boga poziv, a to jest govoriti istinu. Također, nezahvalno je govoriti o onim stvarima gdje se sam čovjek kolega, a Ilija, znamo sami, nije toga bio pošteđen. Još nezahvalnije je govoriti među onima koji ne žele mijenjati svoje navike, koji ne žele mijenjati svoju ćud. Koji smatraju kako posjeduju sve znanje svijeta, čak kako Boga imaju u šaci i s njime mogu raspolagati kako hoće i prijetiti kako hoće. Ali, rekao bih, Bog onoga koga bira, dariva i snagom. I to onom proročkom snagom, gdje se ne odustaje, odnosno proročkom snagom kada se ne predaje”, kazao je između ostaloga fra Marko te dodao kako iza Ilije ne stoje mase niti bilo kakve institucije. Ilija stoji kao pojedinac i smatra se odgovornim pred Bogom i čovjekom.
U nedaćama smo najbliži Bogu
“Malo je onih koji su ljubitelji istine u današnje vrijeme i onda se svi mi upitamo: ‘Pa zašto Bože u današnjem vremenu i ti ne odgajaš proroke? Gdje su proroci današnjeg vremena?’ Cjelokupno društvo je također obuhvatila osrednjost”, dodao je fra Marko te zaključio kada nastupi strah i kada te drugi gaze da smo tada najbliže nebu, najbliži smo Bogu, jer tada Bog progovara, a njegova je zadnja.
Sveti Ilija
Crkva 20. srpnja slavi Sv. Iliju. Kao starozavjetni prorok on ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu.
Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je “podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima”. Štovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551.
U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u hrvatskim krajevima, Ilija “zapovijeda” gromovima i kiši, pa se često i naziva “Ilija gromovnik”.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji sveti Ilija je zaštitnik župa u Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima, Kandiji, Korićanima, Kiseljaku, Rostovu, Solakovoj Kuli, Zenici, Ularicama i Turiću, također sveti je Ilija zaštitnik i cijele Bosne i Hercegovine.
