Svečano proslavljen blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu
Vjernici iz cijelog Ramskog dekanata svečano su proslavili blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe na Šćitu, u svetištu Majke od milosti, Gospe ramske.
I ove godine se, kao i ranije, na Šćit uputio veliki broj hodočasnika i gostiju iz cijele regije, a svečano misno slavlje u prekrasnom ambijentu Franjevačkog samostana Rama-Šćit je u koncelebraciji velikog broja svećenika predslavio umirovljeni pomoćni vrhbosanski biskup, monsinjor Pero Sudar.
Okupljene je na početku misnog slavlja pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit riječima: “Evo nas, želimo biti Isusovi, želimo biti Marijini. Stoga, ne bojmo se čuti Božji glas, da smo djeca Božja. Da nas je izabrao i da nas blagoslivlja kako bismo mogli biti radost jedni drugima. Stoga svima vama danas ovdje okupljenima oko Majke od milosti upućujem pozdrav.”
Mons. Sudar se u propovjedi posebno osvrnuo na današnju Riječ Božju, ali i Mariju, čiji blagdan vjernici danas slave.
“Ta žena je prepoznata u Crkvi kao ona na kojoj je Bog ostvario svoje obećanje. Da će čovjeka uzeti u svoju blizinu. Da će ovaj prolazni život učiniti neprolaznim i da će nas na kraju vremena, a Marija je samo znak, dušom i tijelom uznijeti na nebo. Ovaj Marijin blagdan slavi se od najranijih kršćanskih vremena, pod najrazličitijim nazivima. Usnuće Marijino, Preminuće Marijino, pa čak i Marijin rođendan”, kazao je mons. Sudar tijekom propovijedi.
“O, kako je lijepo vjerovati”
Rama tako slavi dva Marijina rođendana, onaj 8. rujna kada se rodila za ovaj život i ovaj kada se rodila za nebeski život. Upravo je to srž vjerovanja, mišljenja je mons. Sudar, vjera u uskrsnuće, inače bi vjerovanje bez toga bilo “uprazno”.
“Vjera je čudesna. U njoj sve što ti se događa možeš okrenuti u svoju korist. Pa i vlastite grijehe, kajući se. Pa i današnji vlastiti znoj, pretvarajući ga u suze pokajnice. O, kako je lijepo vjerovati. Kako je lijepo vjerovati u Isusa Krista, koji božanski uzvraća. Koji je sklopio neraskidivi savez između Boga i čovjeka, koji je svojim utjelovljenjem rekao: ‘Čovječe, tvoj život je lijep, pa i ja sam htio biti čovjek.’ Zato ga voli, zato ga živi puninom života, svom svojom snagom. Voli sebe i sve ono što je ljudsko, voli ovu zemlju, voli ovaj ramski kraj, ali nemoj se tu zaustaviti. Voli još više, voli još jače onaj vječni, onaj Božji život”, zaključio je mons. Sudar.
Svetkovina Velike Gospe
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.
Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist – njezina smrt nije bila danak grijeha – bila je bezgrešna! – nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.
Na Istoku se od 6. stoljeća slavi blagdan Usnuća Djevice, prijelaz koji je sličniji snu nego smrti
Oci su, prije svega od 4. i 5. stoljeća upućivali na pojedinosti o Usnuću i Uznesenju Djevice utemeljenom na predaji koja je nastala u 2. stoljeću. Prema toj predaji, kada je Marija bila blizu napuštanja ovoga svijeta, svi apostoli osim Jakova Starijeg, koji je pretrpio mučeništvo, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom.
Ono što je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, nije okusila trulež smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s dušom i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala čovjeka.
Danas se ova svetkovina slavi kao državni blagdan u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Neradni je dan u Republici Hrvatskoj.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je 13 župa posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.
Foto: Mladen Topić/Ramski Vjesnik
