Svjetski dan knjige: Što se čita u Rami?

Danas se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava.

Obzirom na to da se nalazimo u  tehnološkom  dobu kada pametni telefoni, televizijski programi i napredna tehnologija odvlače djecu od čitanja knjiga, postavlja se pitanje je li kultura čitanja knjiga u svedena na minimum?

U potrazi za odgovorom na to pitanje, urednici Ramskog vjesnika posjetili su profesore hrvatskog jezika koji predavaju  učenicima ramskih škola, a potom su posjetili i ravnateljicu Narodne knjižnice Rama Mariju Bešker.

Psiholozi tvrde da je jako bitno pružiti djeci primjer odmalena kako bi zavoljeli čitanje jer su knjige ključni dio odgoja, a u nastavku teksta pročitajte što o tome misle ramski profesori i nastavnici hrvatskog jezika:

“Školska knjižnica u srednjoj školi u Prozoru je pristojno opremljena s lektirama koje propisuje Nastavni plan i program. Sati lektire većinom su organizirani zadnja dva sata u mjesecu. Valja ukazati učenicima na vrijednost čitanja lektire kako bi obogatili svoj duhovni svjetonazor. Postoje zainteresirani učenici koji su sve lektire pročitali kroz srednjoškolsko obrazovanje, a naravno postoje i oni koji se služe inetrnetskim izdanjima. Ono sto pročitaju kroz srednju školu ostat će im u životnom sjećanju, jer nakon zavrešetka vjerojatno neće imati vremena za čitanje lektire.”

Dinko Jurić, profesor hrvatskog jezika u Srednjoj školi Prozor.

“Jako je teško odgovoriti na pitanje: Čitaju li učenici knjige? Uistinu ima učenika koji čitaju, ali uglavnom radi ocjene. Broj “knjigoljubaca” je sve manji i manji iz godine u godinu. Puno je češća opcija kratak sadržaj lektire s interneta, ali ipak ima i onih rijetkih koji rado prate naslove i čitaju nešto nevezano za nastavni proces. Na svakom koraku čujete omalovažavanja lektire i čitanja općenito, ali je onda dovoljno poslušati javne nastupe na televiziji ili radiju da biste dobili odgovor na početno pitanje. Ne čita se dovoljno!”

Ankica Markešić, profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi Prozor.

“Učenicima uvijek pokušavam prilagoditi štivo prema njihovom uzrastu i prema njihovim intelektualnim sposobnostima kao i prema njihovoj osobnosti i karakteru jer je svaki učenik jedinstven i nije svakome učeniku isto štivo zanimljivo. Nastojim svoje učenike motivirati za čitanje lektire kako ne bi čitali samo za ocjenu nego kako bi doista uživali u čitanju i izvukli pouku za vlastiti  život. Iako na internetu postoje kratki sadržaji koje dijete može iskoristiti kako bi pobjeglo od čitanja knjige, sudeći  prema učenikovom napisanom dnevniku čitanja te prema njegovom odgovoru na pitanje kojim tražim nekakav detalj iz knjige, mogu bez problema  prosuditi je li učenik pročitao knjigu ili se služio prepisivanjem od drugih učenika ili kratkim sadržajem s interneta. Mogu slobodno kazati kako 80% mojih učenika doista čita knjigu, a ima i onih učenika koji traže moj prijedlog za čitanje  knjiga koje nisu u Nastavnom planu i programu.”

Marica Barešić, nastavnica hrvatskog jezika.

“Što se tiče lektire, muku mučimo s  dostupnosti knjiga jer mi nemamo dovoljno knjiga u našoj školskoj knjižnici u OŠ fra Jeronima Vladića u Ripcima. Učenicima je nezgodno ići u grad učlaniti se u gradsku knjižnicu i opet svaki put ići uzeti knjigu pa je ponovno vratiti. Neki učenici čitaju knjigu, a  pojedini se služe prepisivanjem i kratkim sadržajima s interneta. Ako je netko pročitao knjigu dovoljno je samo par „sitnih“  pitanja koji traže jedan običan detalj iz knjige i onda se brzo uoči je li se knjiga pročitala ili nije. Ako je knjiga zanimljiva i ako nema previše stranica onda je obično svi učenici pročitaju.”

Milan Topić, nastavnik hrvatskoga jezika.

Narodna knjižnica Rama ima trenutačno 285 svojih članova, a broj korisnika je i veći s obzirom da jednu člansku iskaznicu, koja košta 10 konvertibilnih maraka godišnje, koristi više članova obitelji. „U našoj evidenciji članova su najviše zastupljeni učenici jer 76% članstva zauzimaju učenici, a ostali članovi su studenti i umirovljenici.“, otkrila je za Ramski vjesnik Marija Bešker, ravnateljica Narodne knjižnice Rama.

Iako su na internetu dostupni kratki sadržaji lektira, ravnateljica knjižnice smatra da učenici ipak čitaju knjige: „Ne čitaju možda u onom intezitetu kao što su čitali prije lako dostupnih sadržaja na internetu, ali  učenici dolaze i posuđuju knjige. Čak ima i onih koji čitaju štivo koje ne ulazi u školsku lektiru. Još ima dosta ljudi koji vole čitati. Čak mi dođu članovi koji kažu da im knjigu ništa ne može zamijeniti“

Na pitanje što članovi Narodne knjižnice Rama najčešće čitaju i koje knjige najviše  posuđuju, Marija je navela sljedeće: „Kada  školsku lektiru ostavimo po strani, naši korisnici čitaju najviše beletristiku.  Najčešće se čitaju naslovi „Koliba“ i „Mjesečina“ dok su najtraženiji pisci Paulo Koeljo i Amanda Kvik.“ I dodala kako je Nrodna knjižnica Rama jedna od najopremljenijih u našoj županiji. „Knjige su kompjuterski obrađene tako da je vrlo lako evidentirati i posudbu i vraćanje knjiga. Trudimo se da imamo što više dostupnih naslova i da ih obnavljamo kroz donacije i slično. Zahvaljujem se Općini Prozor-Rama koja nam je uvijek na raspolaganju.“, kazala  je Marija.

Pripremila: M.B.