Tjedan D pred Federacijom, hoće li proraditi neradnici

Prema službenim najavama, u ovom tjednu će u sjedištu Federalnog parlamenta u Sarajevu biti održane dvije zasebne sjednice Zastupničkog doma i jedna Doma naroda.

Blagajna

Već za ponedjeljak je sazvana redovna sjednica prvog i za dnevni red najavljena Informacija o nefunkcioniranju radnih tijela ove parlamentarne razine, dok će na sljedećoj, sazvanoj za srijedu, jedna od tema biti predložena odluka o privremenom financiranju Federacije Bosne i Hercegovine za prva tri mjeseca ove godine.

Tu odluku moraju odobriti oba doma, u istom tekstu, da bi mogla stupiti na snagu po objavi u Službenim novinama, a donosi se u situaciji kad proračun Federacije za tekuću godinu nije potvrđen u Federalnom parlamentu. U nedostatku proračuna, piše Fena, kao najvažnijeg financijskog akta, jedna od svrha odluke o privremenom financiranju je otklanjanje opasnosti od zastoja financijskih tokova u Federaciji u novoj fiskalnoj godini. Kao i kod Zastupničkog doma, ova odluka je u najavljenom dnevnom redu Doma naroda, za sjednicu sazvanu za četvrtak. Među drugim temama tog zasjedanja treba biti predloženi, kolokvijalno nazvani zakon o registru osuđenih pedofila, za čije stupanje na snagu je također potrebna podrška oba doma. Zastupnički dom je to već učinio ranije a ako zakon većinom glasova prihvati i Dom naroda u četvrtak, Federacija će posebnu legislativu ove vrste dobiti prvi put.

Tko ne dolazi na posao?

Dopredsjednik Federacije BiH, Refik Lendo, rekao je za BHRT kako će njegova stranka (SDA) glasati za odluku o privremenom financiranju.

”Istovremeno smo upozoravali da je Vlada FBiH trebala već imati taj nacrt proračuna za 2024. godinu, kao radni materijal. Da ga ona pretrese, da dostavi našim parlamentarcima na uvid kada je u pitanju to drugo čitanje, prijedlog. Da imaju vremena. Međutim, nažalost, ništa još nije urađeno po pitanju proračuna”, rekao je Lendo. Dopredsjednik  FBiH Igor Stojanović (SDP), govoreći o nemogućnosti da se oforme radna tijela u federalnom parlamentu, rekao je kako je ”izlaz da oni koji su izabrani dođu na posao”.

”Da posao za koji dobivaju plaću počnu da rade. Jasno je da određena radna tijela koja nužno moraju proći kroz određene dokumente prije nego što izađu na Parlament, moraju se sastati, moraju biti imenovana. Ta tijela nemaju kvorume, ne rade opozicije prvo”, kaže Stojanović.

Problem Vukoja

Slaven Raguž, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH (HRS) kaže kako je ”cijela ova pat pozicija rezultat rada oporbe”.

”Mi smo dovedeni u situaciju da se oporba ponaša kao vladajuća većina, a vladajuća većina kao oporba. Zato što se od početka krenulo pri samom imenovanju tih odbora, krenulo se brzopleto da se sjedne u pozicije, a nije se vodilo računa o ljudima koji ili će napustiti Parlament ili otići u izvršne funkcije, preuzeti izvršne funkcije na nekim drugim razinama. Ja se nadam da smo našli rješenje jer i ovaj sljedeći tjedan će biti presudan. Jer, ako se ništa ne dogodi sljedeći tjedan, ako se ne nađe rješenje odblokiranja rada, ne samo Povjerenstva za imenovanje nego i Zakonodavnog povjerenstva, onda jednostavno ja ne znam kako riješiti to. Bojim se da će to trajati do u nedogled”, rekao je za BHRT Raguž.

Aida Obuća, SDA-ova izaslanica u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH istaknula je da je problem imenovanje Marina Vukoje za suca Ustavnog suda BiH.

”Imenovanje Vukoje je”, kaže Obuića, ”bio najispričanija priča od konstituiranja Federalnog parlamenta, ono što se spori i što je sporno kada u pitanju i SDA, jeste što s ovakvim načinom i insistiranjem da se ponudi samo jedan kandidat u biti i uzima Parlamentu Federacije da Parlament bira suca Ustavnog suda iz Federacije, već ukoliko se ponudi samo jedno ime, to nije izbor to je onda potvrđivanje. Ne možemo izmišljati neka nova pravila, određene procedure koje nisu u skladu sa Zakonom”.

Jačanje stranih sudaca

Saša Magazinović, SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kaže kako bi oni koji se zalažu za odlazak stranih sudaca ustvari da oni ostanu.

“Imate blokadu izbora domaćih sudaca u Ustavni sud i u Federaciji i u RS. Dominantno u RS, jer u Federaciji je sporenje oko kandidata, a ovamo je – neću da pošaljem nikako imena. Rezultat toga je da oni koji se zalažu za odlazak stranih sudaca svojim političkim činjenjem zapravo uradili sljedeće, sada će strani suci, zbog nedostatka domaćih sudjelovati mnogo više”, rekao je.