Tko će platiti cijenu zatvaranja Hormuza
Američko-izraelski napad na Iran izazvao je poremećaje u svjetskoj trgovini zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim je prolazilo 20 posto svjetskog prometa nafte. Jedna od posljedica je i usporavanje međunarodne trgovine, s obzirom na to da trgovački brodovi, umjesto predviđenog tereta, sada prevoze brodsko gorivo prema lukama koje su uskočile kao zamjena za blokirane luke Perzijskog zaljeva, izvještava Financial Times. Ili, pak, svoje spremnike goriva pune više nego dosad, koristeći to za prijevoz goriva, piše Jutarnji.hr
Situaciju je dodatno zakompliciralo to što je zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca zatvorena luka Fudžaira u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, treće najveće svjetsko središte gdje su se prekooceanski brodovi punili gorivom. Brodarske tvrtke pokušavaju ublažiti krizu preraspoređujući gorivo unutar svojih logističkih mreža. Većina velikih ih ima dugoročne ugovore za gorivo s cijenama koje se kvartalno prilagođavaju. Gotovo sve su uvele hitne doplate za gorivo kako bi kompenzirale povećanje troškova.
Sukob u Iranu košta brodarsku industriju 340 milijuna eura dnevno, izračunao je stručni časopis Transport Environment (T&E). Od početka sukoba 28. veljače do danas brodari su morali platiti 4,6 milijardi eura više za gorivo. To će se preliti u porast cijena u cijelom svijetu, usporavajući gospodarski rast i potičući inflaciju, pretpostavljaju analitičari. Budući da 99 posto svjetske trgovačke flote koristi fosilna goriva, izrazito su osjetljivi na promjenjivost cijena goriva i poremećaje u opskrbi. Zbog toga T&E zagovara veće korištenje ekoloških goriva i masovnije korištenje mjera energetske učinkovitosti.
Cijene LNG-ja porasle su za 72 posto od početka ožujka, a na burzi u Singapuru brodsko gorivo doseže cijenu od 941 euro po toni, što je porast od 223 posto od početka ove godine. Singapur je najveće svjetsko čvorište gdje se brodovi pune gorivom. Singapurske rezerve goriva rastu od izbijanja rata u Iranu jer grad-država želi povećati zalihe, a vlasnici brodova pokušavaju odgoditi kupnju goriva po trenutačno visokim cijenama. Očekuje se da će singapurske zalihe biti pod velikim pritiskom idućih tjedana jer se brodovi preusmjeravaju dalje od Perzijskog zaljeva.
Doplate za gorivo
Velika transportna kompanija Maersk upozorila je da će poremećaj prometa Hormuškim tjesnacem održati visoke troškove transporta i produljiti poremećaje u svjetskom brodarskom prometu. Maersk je 24. ožujka svojim klijentima poslao obavijest da je situacija vrlo nestabilna. Iako luke na području Bliskog istoka tehnički ostaju otvorene, stalni napadi i infrastrukturni rizici ozbiljno ograničavaju normalno poslovanje.
Utjecaj rata u Iranu proteže se daleko izvan regije, ograničava kretanje plovila i komplicira planiranje logistike. Preusmjeravanje brodova i nužne prilagodbe trgovačke mreže stvaraju domino-efekt diljem svjetskih trgovinskih ruta. Brodski promet je poremećen i očekuje se da će se poremećaji nastaviti i u drugom tromjesečju, a lanci opskrbe prilagođavaju se promijenjenim rutama.
Vincent Clerc, izvršni direktor danskog Maerska, rekao je za FT da neki dijelovi svijeta imaju velike zalihe goriva dok bi se drugi mogli suočiti s nestašicom. “Moramo preraspodijeliti i premjestiti gorivo u skladu s tim kako bismo dugoročno osigurali funkcioniranje naše prekooceanske mreže diljem svijeta”, izjavio je Clerc.
Prekidi rada rafinerija i ograničenja izvoza zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca prisilili su brodove da se pune gorivom u alternativnim lukama – često po znatno višim cijenama, u skladu s porastom rizika. Kao odgovor, Maersk je najavio povećanje cijena od 25. ožujka: uvode doplate za gorivo i doplate za teret usmjeren prema odredištima u Perzijskom zaljevu. Za pošiljke koje su već u tranzitu kupci biraju između preusmjeravanja, skladištenja u privremenim skladištima ili povratka u luku polaska.
Prijevoz hrane
Maersk je obustavio rad na ključnim tržištima, uključujući UAE, Katar, Bahrein, Kuvajt, Irak i istočni dio Saudijske Arabije. Iznimke su esencijalna roba poput hrane i medicinskih potrepština, i to preko alternativnih luka poput Džede, Salalaha i Akabe. Također više koriste alternativne kopnene putove, pa i zračni prijevoz, unatoč tome što je i on poskupio zbog više cijene goriva.
Međunarodna trgovina jako je opterećena poskupljenjem cijene prijevoza. Cijene brodskog plinskog ulja porasle su za 190 posto do 9. ožujka u usporedbi s mjesec dana prije, prema analizi instituta Argus. Cijene loživog ulja pale su s vrhunca od 1130 dolara po toni 9. ožujka na 796 dolara 25. ožujka, ali i dalje su oko 55 posto više nego krajem veljače, prenosi Financial Times. Alternativa bi bila da se elektrificiraju trajekti i teretni brodovi na kraćim linijama, dok bi na prekooceanskim brodovima korištenje energije vjetra moglo smanjiti potrošnju goriva za čak 18 posto, tvrde stručnjaci.
