Tko financira migrante u BiH?! Pojedini mjesečno potroše i više od 1000 maraka
Novi slučaj napada migranata dogodio se u četvrtak ispred trgovačkog centra u Zenici. Migrant je napao Zeničanku, najvjerojatnije u namjeri da je opljačka. Brzom intervencijom zaštitara agencije, koji i osiguravaju trgovački centar, migrant je svladan. Brojni migranti nalaze se ispred zeničkog trgovačkog centra zbog velike frekvencije građana koji im često daju novac. Nažalost, situacije poput ove zabrinjavaju građane koji smatraju da se čim prije mora iznaći rješenje za sve veći priljev migranata. Prema podacima Federalne uprave policije, za 11 mjeseci prošle godine na području FBiH migranti su počinili 292 kaznena djela, a uhićen je 191.
Najviše kaznenih djela počinjeno je u USŽ-u, SŽ-u, ZDŽ-u i TŽ-u. Neka od kaznenih djela su ubojstva, pokušaji ubojstva, tučnjave i teške krađe, razbojstva te preprodaja droge. U Bihaću su prošle godine afganistanski migranti napali pakistanske i dvojicu ubili, a 18 ih je bilo ozlijeđenih. Ubojstvo mladića Jasmina Berovića u Sarajevu posebno je uzbunilo javnost i pokazalo kako su migranti u BiH postali jedan od većih sigurnosnih problema jer u FBiH dnevno počine najmanje jedno kazneno djelo. Koliko je migranata trenutačno u BiH, nitko sa sigurnošću ne zna. U nezakonitom prelasku državne granice u 2020. otkriveno je 11.857 osoba, što je za 102,37% više u odnosu na 2019. Najviše je državljana Pakistana, Afganistana, Maroka, Bangladeša. Pripadnici OS-a BiH saniraju pristupni put na lokaciji Lipa kod Bihaća, što je i osnovni preduvjet za početak gradnje prihvatnog centra za dugotrajni boravak oko 1500 migranata. Trenutačno ih oko 900 boravi u šatorskom naselju. Služba za poslove sa strancima BiH provodi proces biometrijske identifikacije osoba u šatorskom naselju.
“Svi će migranti proći tu biometrijsku obradu kako bismo utvrdili jesu li već u sustavu ili ne
Ovaj proces nam je nužan da bismo doznali tko je od ovih ljudi izrazio namjeru za azil, a tko ne te da možemo dalje adekvatno postupati”, riječi su zamjenika direktora Službe za poslove sa strancima Mirsada Buzara. Mnogi građani pitaju se kako se migranti financiraju. Veliki broj njih ima skupe mobitele, markiranu odjeću…, što bh. građani sebi ne mogu priuštiti. Da troše prilične novčane iznose, govori i svjedočenje jednog od sedam Marokanaca koji su se ovih dana odlučili na dobrovoljni povratak kući. Tariq Louakili kazao je za Radiosarajevo.ba da je prošao 11 “gameova”, pokušaja ulaska u RH, i da ne želi više. U BiH je proveo devet mjeseci, pokušavao se smjestiti u kamp, ali nije bilo mjesta.
Boravio je po napuštenim kućama, hranu je kupovao od novca za koji se nekako “snalazio”, obitelj mu je slala novac kako bi preživio. Priča da je za devet mjeseci u BiH potrošio više od 6000 eura. Kaže, da mu je jedna organizacija osigurala smještaj u objektu u Sarajevu. Za lokalno stanovništvo ima samo riječi hvale. “Jedan me ugostio u svojoj kući, dao mi je 1100 eura”, kazao je Louakili.
Potrošiti 6000 eura u devet mjeseci za bh. građane je nemoguća misija, ali migrantima to očito nije problem. Zanimljivu tvrdnju nedavno je iznijela zastupnica u Zastupničkom domu Sanela Prašović Gadžo. Upozorila je da putovanje 90% migranata u EU omogućavaju članovi kriminalne mreže. “Navest ću vam EUROPOL-ov podatak, a glasi ‘da putovanje 90% migranata u EU uglavnom omogućuju članovi kriminalne mreže’. Čuli smo to i od ravnatelja policije tijekom sjednice Povjerenstva u Bihaću. Informacija Federalne uprave policije govori o počinjenim kaznenim djelima migranata, to je čitava lepeza”, kazala je.
