Tko nije podržao tehničke izmjene Izbornog zakona i zašto?

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na prošlotjednoj sjednici nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona. Prijedlog je sadržavao određene tehničke izmjene koje bi doprinijele transparentnijem i poštenijem izbornom procesu, no skupštinska većina predvođena HDZ-om i SNSD-om ovaj prijedlog smatrala je ishitrenim i nedovoljno kvalitetnim.

Što bi u praksi značile tehničke izmjene izbornog zakona?

Hrvatska republikanska stranka (HRS) i Partija demokratskog progresa (PDP) u studenom prošle godine predstavile su smjernice za prijedlog koji bi uveo tehničke promjene za izbore, odnosno da se uvede skeniranje otiska prsta, skeniranje biračkih listova te elektronsko brojanje na izborima.

“Prošli Opći izbori su u povijesti BiH bili najkorumpiraniji. Izbori koji su kao nikada do sada ukrali demokraciju. Nećemo ništa izmisliti kada kažemo da svaka korupcija u BiH počinje i završava na izbornim krađama. Lokalni izbori 2024. će biti uzaludni ako se u ovoj neizbornoj godini ne usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona. Mi smo sačinili jedan prijedlog s kojim ćemo ići svim političkim strankama u oba entiteta i tražit ćemo da prihvate ono što je napisano ovdje”, kazao je tada Slaven Raguž, čelnik Republikanaca.

U Banjoj Luci smatraju da je stvar puno kompleksnija

“Razlog za neusvajanje tehničkih izmjena je taj što za to nema većine u Domu naroda Parlamenta BiH. Tu se onda pojavio taj dogovor iz Laktaša koji podrazumijeva i šire izmjene od onih tehničkih i bilo je očekivano da do usvajanja tog prijedloga u Domu naroda neće doći. Pazite, tu je klizav teren kada govorimo o tome da je zaustavljen prijedlog koji bi tobože spriječio krađu na izborima. Nisam siguran da bi zaustavio, jer kod nas se sve pravi tako da se prvo smisli prevara, pa se onda predloži neko rješenje. Tako da nisam siguran da bi tehničke izmjene zaštitile integritet izbora. A da sadašnje elite ne žele nikakvo rješenje koje bi promijenilo bilo kako sadašnji sustav, to je činjenica. Godinama imamo interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakona i nije urađeno apsolutno ništa, pa je bilo malo naivno vjerovati da će sada doći do nekog zaokreta”, kazao je za hercegovina.info Aleksandar Stojanović, urednik portala Banjaluka.net.

Tko će pregledavati skenirano?

“Ako govorimo o ovim tehničkim izmjenama, nemam neko pretjerano lijepo mišljenje. Mislim da nije problem u tehnikalijama, nego u suštini Izbornog zakona i zato je potrebna šira reforma. Mislim da netko pokušava prodati priču kako će nam uvođenjem skenera sve krenuti, kao da je sav problem BiH ovih 30 godina u tome što nije bilo skenera. Zamislimo hipotetičku situaciju da natječaj za taj softver dobije Prointer…
S druge strane, ono što je dogovoreno u Laktašima djeluje kao pomak. Prije svega, Izborni zakon mora biti rezultat volje i dogovora isključivo i samo tri naroda, a nikako da bude nametnuto rješenje sa strane. Kako da imamo povjerenje u izborni proces ako su pravila tog procesa nametnuta od nekoga? Ovdje nam se servira priča da su stranci apostoli koji su došli u ime Gospodnje i da nam žele samo dobro, a to je potpuna glupost. Dakle, ono što je dogovoreno u Laktašima je sasvim korektno i siktanje SDA to najbolje pokazuje. Ipak, mislim da ni to neće biti usvojeno, jer kao što sam naveo na početku, nikome od ljudi u vlasti nije u interesu da se postojeće stanje promijeni”, kazao je u nastavku Stojanović.

Bez nade u tehničke izmjene Izbornog zakona

“U dogledno vrijeme sigurno ne. Osim ako netko ne nametne ta rješenja. A to bi bio pucanj i u ovaj minimum demokracije u BiH. Međutim, malo nervira ta priča oko požurivanja čitavog tog pitanja. Nije Izborni zakon neki bezvezni zakon kojim bi se olakšao priključak na vodu ili tako neki komunalni problem. Riječ je o suštinskom pitanju i ne treba takva pitanja lomiti preko koljena. Ako sadašnja vlast može sjesti i dogovoriti vlastito rješenje, koje će, dakle, biti plod našeg unutarnjeg dogovora, onda im treba dati koliko god treba vremena kako bi se našlo rješenje koje će osigurati veći integritet, bez da dira u Ustav BiH i njenu daytonsku strukturu”, zaključio je Aleksandar Stojanović u razgovoru za hercegovina.info.

SNSD i HDZ kao čvrsta sprega

“Pa, kada se vidi tko je u Domu naroda podržao izmjene Izbornog zakona, a tko je bio protiv, nije toliko teško zaključiti. Dakle, izričito protiv ovog prijedloga tehničkih izmjena zakona, odnosno protiv njegovog razmatranja po hitnom postupku, su bili izaslanici SNSD-a i HDZ-a BiH, a zbog čega on ide u redovnu proceduru. To, naravno, traži dodatno vrijeme. Zanimljivo je to što je Kemal Ademović iz NiP-a dakle iz stranaka Trojke bio suzdržan, za razliku od Zastupničkog doma gdje su zastupnici Trojke podržali ovaj prijedlog SDA zajedno sa strankama koje su oporba u RS-u. Dakle, iz svega se zaključuje da stranke SNSD i HDZ i u ovom slučaju djeluju kao čvrsta sprega i to ponovo iz politkanskih razloga. Nipošto ne glasati za rješenja koja dolaze npr. od oporbe, a posebno ne za rješenja koja im kvare konceptu. Pogotovo lideru HDZ-a Draganu Čoviću, koji je i sam u Domu naroda glasao protiv, a koji ima vlastitu viziju (poznatu javnosti) o tome kakve promjene Izbornog zakona želi. Smatram da on, odnosno njegova stranka, a samim time ni SNSD, neće glasati za izmjene Izbornog zakona o izbornom integritetu prije nego što ne dobije željene Izbornog zakona koje se posebno tiču izbora članova Predsjedništva BiH”, istaknuo je za hercegovina.info Amil Dučić, novinar portala Fokus.ba.

Sporne odredbe

“Smatram da su izmjene Izbornog zakona većim dijelom na tragu onoga što traži međunarodni faktor i nevladine organizacije s ciljem transparentnijih izbora. No, ima i nekih spornih odredbi, naprimjer o biranju članova biračkih odbora, gdje se predlaže da to mogu biti samo stranke koje imaju predstavnike u vlasti. Možda je upitan i odredba koja nalaže da su odluke SIP-a konačne i obavezujuće ako se zna da stranke u SIP dijelom imenuju i političke funkcionere”, kazao je.

Dučić smatra da je sve na HDZ-u i Čoviću

“Sve će ovisiti o ponašanju HDZ-a i Dragana Čovića odnosno o tome hoće li istrajati u namjeri da prvo dođe do izmjena Izbornog zakona koje predlaže HDZ, a da sve ostalo treba čekati. Odnosno ovisit će o pragu tolerancije visokog predstavnika i međunarodne zajednice prema ovakvim ultimatumima”, zaključio je Amil Dučić za hercegovina.info.

Podsjetimo, na prošlotjednoj sjednici Doma naroda BiH izaslanici su prvo sa 7 glasova protiv i 3 suzdržana od ukupnih 14 glasova oborili inicijativu da se ovaj prijedlog razmatra po hitnoj proceduri. Nakon glasanja o hitnom postupki koji nije prošao, uslijedilo je glasovanje o skraćenom postupku, no ni on nije dobio potrebnu većinu budući da je 8 izaslanika bilo protiv, 1 suzdržan i 5 za od ukupno 14 glasova, s tim da je Želimir Nešković kao 15. član Doma naroda (SNSD) ranije napustio sjednicu te nije pristupio glasanju.

PROTIV: Dragan Čović (HDZ BiH), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Zdenko Ćosić (HDZ BiH), Marina Pendeš (HDZ BiH), Nikola Špirić (SNSD), Snježana Novaković-Bursać (SNSD), Radovan Kovačević (SNSD), Sredoje Nović (SNSD)

ZA: Šefik Džaferović (SDA), Dženan Đonlagić (DF), Safet Softić (SDA), Džemal Smajić (SBiH), Kemal Ademović (NiP)

SUZDRŽAN: Zlatko Miletić (Za nove generacije)