Tko su „vlastodršci“ u Bosni i Hercegovini, glume oporbu, a stalno su u vlasti
Dobro je osvrnuti se ponekada i pogledati tko je to vladao Bosnom i Hercegovinom od rata pa do danas. Upravo su na vlasti koji kukaju jedni na druge. Često glume oporbu, a stalno dižu ruke i čine vlast. Nikada ne prihvaćaju odgovornost. Zna se i zašto.
U pripremi ovog materijala korišteni su izvori: web stranice, službene stranice institucija BiH i Federacije BiH.
U svakodnevnoj komunikaciji, ali prije svega u onoj političkoj često se govori o onima koji su vladajući. Za vladajuće političke elite koristi se pojam „vlastodršci“ u dnevno političke svrhe. Pogotovo se to odnosi na odgovornost o stanju države Bosne i Hercegovine, „pomrčini“ što je zakrilila ovu zemlju i masovnom iseljavanju koje se događa svake godine sve više.
Vlastita nesposobnost uvijek se pripisuje drugima. Stvara se strah od drugog s kojim se dijeli svaki dan isti prostor, isti stol, ista hrana puno jeftinija nego za običnu „raju“. Stalno zaklinjanje u ovu državu, a oči uvijek gledaju negdje drugdje. Baš ti „vlastodršci“ drže u adrenalinskoj napetosti svoje „podanike“ u hranidbenom lancu.
Tko je kriv za stanje države, stanje naroda, stalni odlazak u bolji i pravedniji svijet… Tko je kriv? Svatko drugi, a ne oni koji vladaju ovom zemljom tri desetljeća. Svi su drugi krivi, samo nisu oni koji čuvaju fotelje već više do 26 godina.
Tko je činio vlast od prvih poslijeratnih izbora u BiH
U skladu s Aneksom 3. Dejtonskog mirovnog sporazuma, prvi poslijeratni izbori u BiH održani su 13. i 14. rujna 1996. godine. Ponovo su, kao i na izborima 1990. godine, najviše glasova osvojile: SDA, SDS i HDZ. Kasnije se ponešto mijenjalo, ali su HDZ i SDA tu bile skoro uvijek uz priključenje SNSD-a. Povremeno je upadao SDP s drugim manjim hrvatskim i bošnjačkim strankama.
Predsjedništvo BiH
U sedam saziva predsjedništva BiH, dok je osmi u tijeku, HDZ BiH je imao člana u 5 saziva. To su bili Krešimir Zubak, Ante Jelavić, Dragan Čović, Ivo Miro Jović pa ponovno Dragan Čović.
SDA je imala člana u 6 saziva. SDS je imao člana u dva saziva. Dodikov SNSD je imao svog člana u 4 saziva.
Vijeće ministara BiH i ministarstvo pravde
Kada je riječ o Vijeću ministara od osnivanja 1997. bilo je 13 saziva. U tim sazivima HDZ BiH je imao predsjedavajućeg Vijeća ministara dva puta: Martin Raguža i Vjekoslava Bevandu. U aktualnom četrnaestom sazivu predsjedavajuća je Borjana Krišto iz HDZ-a BiH.
U tim sazivima HDZ BiH od 2007. godine stalno drži Ministarstvo pravde. Ministri su bili Bariša Čolak od 2007. do 2015. Njega je zamijenio Josip Grubeša koji je bio ministar od 2015. do 2023. I ovom aktualnom sazivu pravdu drži HDZ BiH preko ministra Davora Bunoze.
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine
Ministar | Stranka | Početak mandata | Kraj mandata | ||
Slobodan Kovač | SDS | 23. 12. 2002. | 11. 1. 2007. | ||
Bariša Čolak | HDZ BiH | 11. 1. 2007. | 31. 3. 2015. | ||
Josip Grubeša | HDZ BiH | 31. 3. 2015. | 25. 1. 2023. | ||
Davor Bunoza | HDZ BiH | 25. 1. 2023. | trenutno |
Predsjednik Federacije BiH
Od 1994. godine do danas je izabrano trinaest predsjednika Federacije BiH. Od tih trinaest HDZ BiH je imao osam predsjednika.
Vlada Federacije BiH i ministarstvo pravosuđa
Kada je riječ o Vladi Federacije BiH od 1998. godine pa sve do zadnjeg saziva HDZ BiH je sudjelovao u 6 saziva. Bez sudjelovanja je bio u razdoblju od ožujka 2001. do veljače 2003. godine. Također nije sudjelovao u Vladi F BiH od ožujka 2011. do ožujka 2015.
Od 1998. godine HDZ BiH sudjeluje do danas u Vladi Federacije BiH više od 20 godina i to se nastavlja.
HDZ BiH nije imao premijera Vlade Federacije BiH, ali je imao u 6 mandata zamjenika predsjednika Vlade F BiH.
Ministarstvo pravosuđa u Federalnoj Vladi HDZ BiH drži od 1998. u 6 mandata. Ministri su bili Ignjac Dodik, Bariša Čolak, Borjana Krišto, Feliks Vidović, Mato Jozić i aktualni ministar Vedran Škobić.
Popis ministara pravosuđa Federacije BiH
Ministar | Stranka | Početak mandata | Kraj mandata | |
Ignjac Dodik | HDZ BiH | 12. 12. 1998. | 15. 9. 1999. | |
Bariša Čolak | HDZ BiH | 15. 9. 1999. | 12. 3. 2001. | |
Zvonko Mijan | NHI | 12. 3. 2001. | 14. 2. 2003. | |
Borjana Krišto | HDZ BiH | 14. 2. 2003. | 30. 3. 2007. | |
Feliks Vidović | HDZ BiH | 30. 3. 2007. | 17. 3. 2011. | |
Zoran Mikulić | SDP BiH | 17. 3. 2011. | 31. 3. 2015. | |
Mato Jozić | HDZ BiH | 31. 3. 2015. | 28. 4. 2023. | |
Vedran Škobić | HDZ BiH | 28. 4. 2023. | trenutno |
Tko je sve bio član predsjedništva BiH, činio sastav Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH
Sastav predsjedništva u razdoblju 1996.- 1998.
Alija Izetbegović SDA
Momčilo Krajišnik SDS
Krešimir Zubak, HDZ BiH
Razdoblje od 13. listopada 1998. do 28. listopada 2002.
Alija Izetbegović (SDA) do listopada 2000. Zamjenio je Halid Genjac, a potom Beriz Belkić.
Živko Radišić (SP RS)
Ante Jelavić (HDZ BiH) do ožujka 2001. kada ga zamjenjuje Joz Križanović (SDP BiH)
Razdoblje od 28. listopada 2002. do 6. studenoga 2006.
Sulejman Tihić (SDA)
Mirko Šarović (SDS) do travnja 2003.
Borislav Paravac (SDS) od travnja 2003.
Dragan Čović (HDZ BiH) do ožujka 2005.
Ivo Miro Jović (HDZ BIH) od ožujka 2005.
Razdoblje od 6. studenoga 2006. do 17. studenoga 2010.
Haris Silajdžić (SBiH)
Nebojša Radmanović (SNSD)
Željko Komšić (SDP BiH)
Razdoblje od 17. studenoga 2010. do 17. studenoga 2014.
Bakir Izetbegović (SDA)
Nebojša Radmanović (SNSD)
Željko Komšić (SDP BiH do 2012. kasnije DF)
Razdoblje od 17. studenoga 2014. – 20. studenoga 2018.
Bakir Izetbegović (SDA)
Mladen Ivanić (PDP)
Dagan Čović (HDZ BiH)
Razdoblje od 20. studenoga 2018. do 16. studenoga 2022.
Šefik Džaferović (SDA)
Milorad Dodik (SNSD)
Željko Komšić (DF)
Razdoblje od 16. studenoga 2022.
Denis Bećirović (SDP BiH)
Željka Cvijanović (SNSD)
Željko Komšić (DF)
Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je trinaest saziva
1997 – 2000. | ||
Saziv | Predsjedavajući | Period |
I saziv | Boro Bosić (SDS) /Haris Silajdžić(SDA) | 3. siječnja 1997. – 3. veljače 1999. |
II saziv | Svetozar Mihajlović (SDS) /Haris Silajdžić (SDA) | 3. veljače 1999. – 6. lipnja 2000. |
Od 2000. | ||
III saziv | Spasoje Tuševljak (SDS) | 6. lipnja 2000. – 18. listopada 2000. |
IV saziv | Martin Raguž (HDZ) | 18. listopada 2000. – 22. veljače 2001. |
V saziv | Božidar Matić (SDP) | 22. veljače 2001. – 18. srpnja 2001. |
VI saziv | Zlatko Lagumdžija (SDP) | 18. srpnja 2001. – 15. ožujka 2002. |
VII saziv | Dragan Mikerević (SDS) | 15. ožujka 2002 – 23. prosinca 2002. |
VIII saziv | Adnan Terzić (SDA) | 23. prosinca 2002. – 11. siječnja 2007. |
IX i X saziv | Nikola Špirić (SNSD) | 11. siječnja 2007. – 12. siječnja 2012. |
XI saziv | Vjekoslav Bevanda (HDZ) | 12. siječnja 2012. – 31. ožujka 2015. |
XII saziv | Denis Zvizdić (SDA) | 31. ožujka 2015. – 23. prosinca 2019. |
XIII saziv | Zoran Tegeltija (SNSD) | 23. prosinca 2019. – 25. siječnja 2023. |
XIV saziv | Borjana Krišto (HDZ BiH) | 25. siječnja 2023 – |
Treća Vlada Federacije BiH osnovana je 12. prosinca 1998, a za predsjednika je bio izabran Edhem Bičakčić. Vladi je istekao mandat 12. ožujka 2001.
Dužnost | Vršilac | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Edhem Bičakčić | SDA | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Dragan Čović | HDZ BiH |
Četvrta Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osnovana je 12. ožujka 2001, a za predsjednika je bio izabran Alija Behmen. Vladi je istekao mandat 14. veljače 2003.
Dužnost | Vršilac | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Alija Behmen | SDP BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Nikola Grabovac | NHI |
Peta Vlada Federacije BiH osnovana je 14. veljače 2003, a za predsjednika je bio izabran Ahmet Hadžipašić. Vladi je istekao mandat 30. ožujka 2007.
Dužnost | Obnašatelj | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Ahmet Hadžipašić | SDA | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Dragan Vrankić | HDZ BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Gavrilo Grahovac | SBiH |
Šesta Vlada F BiH osnovana je 30. ožujka 2007, a za predsjednika je izabran Nedžad Branković. Vladin mandat je istekao 25. lipnja 2009.
Dužnost | Obnašatelj | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Nedžad Branković | SDA | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Vjekoslav Bevanda | HDZ BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Gavrilo Grahovac | SBiH |
Sedma Vlada Federacije BiH osnovana je 25. lipnja 2009. godine, a za predsjednika je izabran Mustafa Mujezinović. Vladin mandat istekao je 17. ožujka 2011. godine.
Dužnost | Obnašatelj | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Mustafa Mujezinović | SDA | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Vjekoslav Bevanda | HDZ BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Gavrilo Grahovac | SBiH |
Osma Vlada Federacije BiH osnovana je 17. ožujka 2011., a za predsjednika je izabran Nermin Nikšić. Mandat Vladi istekao je 31. ožujka 2015.
Dužnost | Obnašatelj | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Nermin Nikšić | SDP BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Jerko Ivanković Lijanović | NSRzB | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Desnica Radivojević | SDA |
Deveta Vlada Federacije BiH osnovana je 31. ožujka 2015, a za predsjednika je izabran Fadil Novalić. Mandat Vladi istekao je 28. travnja 2023.
Dužnost | Vršilac | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Fadil Novalić | SDA | |
Zamjenica predsjednika Vlade | Jelka Miličević | HDZ BiH | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Vesko Drljača | SBB |
Deseta Vlada Federacije BiH osnovana je 28. travnja 2023, a za predsjednika je izabran Nermin Nikšić.
Dužnost | Vršitelj | Stranka | |
Predsjednik Vlade | Nermin Nikšić | SDP BiH | |
Zamjenici predsjednika Vlade | Toni Kraljević | HDZ BiH | |
Vojin Mijatović | SDP BiH |
Trenutni sastav Vlade federacije BiH
položaj | ministarstvo | dužnosnik | stranka | narodnost |
Predsjednik Vlade | Nermin Nikšić | SDP BiH | Bošnjak | |
Zamjenik predsjednika Vlade | Financije | Toni Kraljević | HDZ BiH | Hrvat |
Zamjenik predsjednika Vlade | Razvoj, poduzetništvo i obrt | Vojin Mijatović | SDP BiH | Srbin |
Ministar | Unutarnji poslovi | Ramo Isak | SN | Bošnjak |
Ministar | Pravda | Vedran Škobić | HDZ BiH | Hrvat |
Ministar | Energija, rudarstvo i industrija | Vedran Lakić | SDP BiH | Srbin |
Ministrica | Promet i komunikacija | Andrijana Katić | HDZ BiH | Hrvatica |
Ministar | Raseljene osobe i izbjeglice | Nerin Dizdar | SDP BiH | Bošnjak |
Ministar | Pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata | Nedžad Lokmić | SDP BiH | Bošnjak |
Ministar | Zdravstvo | Nediljko Rimac | HDZ 1990 | Hrvat |
Ministrica | Obrazovanje i znanost[4] | Jasna Duraković | SDP BiH | Bošnjakinja |
Ministrica | Kultura i šport[4] | Sanja Vlaisavljević | HDZ BiH | Srpkinja |
Ministar | Trgovina | Amir Hasičević | NS | Bošnjak |
Ministar | Rad i socijalna politika | Adnan Delić | NiP | Bošnjak |
Ministar | Prostorno uređenje | Željko Nedić | HDZ BiH | Hrvat |
Ministar | Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo | Kemal Hrnjić | NiP | Bošnjak |
Ministrica | Okoliš i turizam | Nasiha Pozder | NS | Bošnjakinja |
Tko su bili predsjednici Federacije BiH
ime | mandat | stranka | |
Krešimir Zubak | 31. svibnja 1994. | 18. ožujka 1997 | HDZ BiH |
Vladimir Šoljić | 18. ožujka 1997. | 29. prosinca 1997. | HDZ BiH |
Ejup Ganić | 29. prosinca 1997. | 1. siječnja 1999. | SDA |
Ivo Andrić Lužanski | 1. siječnja 1999. | 1. siječnja 2000. | HDZ BiH |
Ejup Ganić | 1. siječnja 2000. | 1. siječnja 2001. | SDA (do svibnja 2000.),
nestranački (od svibnja 2000.) |
Ivo Andrić Lužanski | 1. siječnja 2001. | 28. veljače 2001. | HDZ BiH |
Karlo Filipović | 28. veljače 2001. | 1. siječnja 2002. | SDP BiH |
Safet Halilović | 1. siječnja 2002. | 27. siječnja 2003. | SBiH |
Niko Lozančić | 27. siječnja 2003. | 22. veljače 2007. | HDZ BiH |
Borjana Krišto | 22. veljače 2007. | 17. ožujka 2011. | HDZ BiH |
Živko Budimir | 17. ožujka 2011. | 9. veljače 2015. | HSP BiH (do ožujka 2013.),
SPP (od travnja 2013.) |
Marinko Čavara | 9. veljače 2015. | 28. veljače 2023. | HDZ BiH |
Lidija Bradara | 28. veljače 2023. | trenutačno | HDZ BiH |