TOMISLAVGRAD: Otvorena izložba “Alojzije Stepinac u slici i riječi – utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o zagrebačkom nadbiskupu”
Izložba “Alojzije Stepinac u slici i riječi – utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o zagrebačkom nadbiskupu” svečano je otvorena u Franjevačkom muzeju “Tomislavgrad”. Riječ je o karikaturama iz različitih glasila koja su za cilj imala uništiti lik i djelo blaženog Alojzija Stepinca.
Izložbu su u suradnji s djelatnicima Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu osmislili i priredili docent dr. sc. Marijo Kevo, doc. dr.sc. Tomislav Anić i Suzana Obrovac, profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je u studenom 2015. ova izložba prvi put izložena.
U galeriji Franjevačkog muzeja “Tomislavgrad” postavili su je kustos muzeja Stipan Dilber i Vinko Šarac.
Ova izložba nije plod umjetničke kreativnosti i ne otkriva ljepotu ljudskog duha, nego pokazuje plod zloće, zloporabe umjetnosti i medija. Ona otkriva čovjeka grešnika, zatvorenog u okove ideologije. Zato izložbi treba pristupiti kritički i uočiti pogubne posljedice ideološke manipulacije u kojoj su mnogi odgajani, uskraćeni za istinu i ostavljeni da žive u svojim zabludama.
Organizatori izložbe u Tomislavgradu su Ogranci Matice hrvatske u Tomislavgradu i Osijeku, Franjevački muzej “Tomislavgrad”, Kulturno-informativni centar Tomislavgrad te Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”
Program koji su u Tomislavgradu, uz žitelje, svećenstvo i časne sestre, uveličali članovi Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” započeo je svetom misom koju je predslavio fra Bože Milić, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu. Prije samog svečanog otvaranja izložbe, okupljenima je i prikazan kratki komunistički dokumentarni film propagandnog karaktera, koji je za cilj imao uništiti ugled bl. Stepinca.
Prilikom proglašenja Stepinca blaženim papa Ivan Pavao II. je kazao: “U osobi se novog blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovog stoljeća obilježenog trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.
Družba je uvelike sudjelovala u izgradnji bazilike u Tomislavgradu
Izložbu su promovirali fra Bože Milić, prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski i Veliki meštar Družbe, dipl. iur Ivica Završki, Zmaj Gornjogradski i član Glavnog odbora Matice hrvatske, prof. dr.sc. Ivan Radoš, Zmaj od Seonice i prof. dr.sc. Antun Tucak, Zmaj Sovićki i pročelnik Zmajskog stola u Osijeku. Promociji nije mogao prisustvovati monsinjor dr.sc. Vladimir Dugalić zbog bolesti.
U glazbenom dijelu nastupili su Pere Tokić na klavijaturama uz vokalnu pratnju Nevenke Pavković i Bibijane Baković.
“Družba sada djeluje već 120 godina. Ovo što držim u ruci je poziv na postavljanje temeljnog kamena naše bazilike, koji je prethodno blagoslovio zagrebački nadbiskup, a donijeli su ga članovi Družbe ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’. Oni su postavili taj kamen u temelje i onda su nastavljeni radovi. Dakle naša bazilika i Družba ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ imaju posebnu vezu. Ovo je bilo 1924., dakle prije 99 godina. Dogodine je stota godišnjica, stota obljetnica. Vidimo da je ova Družba važna i za našu baziliku. Nadamo se da ćemo nastaviti s plodnom suradnjom”, otvorio je večerašnji program gvardijan fra Bože.
Foto: Fra Bože Milić
Družba je osnovana kako bi sustavno brinula o hrvatskoj kulturnoj, povijesnoj baštini i znamenitim Hrvatima
“Ovo je jedan, možemo reći, simbolični i emotivni trenutak, u kojem se nakon 99 godina Zmajevi ponovno okupljaju u ovako velikom broju ovdje u Tomislavgradu”, kazao je prof. dr. sc. Mislav Grgić te dodao kako je oko deset posto članova Družbe redovnika i svećenika, a koja je kroz 120 godina postojanja imala ukupno oko 1900 članova.
Foto: Prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski i Veliki meštar Družbe
“Pozdravljam vas u ovom prekrasnom gradu kraljevskog imena Tomislavgrad. Znate, vi ste meni jako bliski, jer je mene moja pokojna majka Matija rodila preko brda u Tribistovu. Osim toga, Tomislavgrad je u mom srcu zbog sjećanja na mog ratnog suborca i prijatelja pokojnog docenta dr. sc. Ivana Badolića”, kazao je prof. dr.sc. Antun Tucak, Zmaj Sovićki i pročelnik Zmajskog stola u Osijeku te dodao: “Pozdravljam nazočne prijatelje, također predstavnike Posušja i Rame, gdje ćemo dalje održati izložbu.”
Tucak je također najavio izgradnju spomenika članovima Družbe s područja Hercegovine, a koji su likvidirani od strane komunističkog režima.
“Nećemo stati dok Stepinac ne bude svetac”
Sile iza progona i demonizacije
“Temeljni cilj ovoga što radimo i s ovom izložbom jest to da pokažemo kako je cijela priča oko demonizacije Alojzija Stepinca započela i kako još uvijek, čak i jedan dio hrvatske javnosti, a da ne pričamo o onima na istoku, u tu laž vjeruju. Dakle, kako je započela ta indoktrinacija koja je započela od 1945. i traje praktično do danas. Da bismo shvatili kolike sile su, ne samo protiv toga da blaženi Stepinac konačno bude proglašen svetim, on će biti prije ili poslije, mi nećemo s ovim stati dok Stepinac ne bude svetac, iza tog progona i demonizacije, ne samo Stepinca nego i same ideje hrvatske slobode i države”, kazao je dipl. iur Ivica Završki, Zmaj Gornjogradski i član Glavnog odbora Matice hrvatske.
Foto: dipl. iur Ivica Završki, Zmaj Gornjogradski i član Glavnog odbora Matice hrvatske
Domaćin ovog posjeta bio je prof. dr.sc. Ivan Radoš, Zmaj od Seonice, a članove Družbe ranije je upoznao s duvanjskim krajem, a na promociji je kazao: “Jako sam ponosan da ste se okupili u tolikom broju. Jako sam ponosan ispred Zmajskog stola u Osijeku što sam tehnički organizator cijele ove izložbe. Kao što je gospodin Završki rekao, ovu izložbu trebate gledati malo iz druge prizme. Možda iz prizme Domovinskog rata. Da smo mi izgubili u Domovinskom ratu, onda bi na ovom filmu bio kardinal Kuharić, a na optuženičkoj klupi bili bi vjerojatno hercegovački franjevci.”
Foto: Prof. dr.sc. Ivan Radoš, Zmaj od Seonice
Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do kraja lipnja svakim radnim danom od 8 do 16 sati
Izložba “Alojzije Stepinac u slici i riječi – utjecaj komunističke propagande na stvaranje negativne slike o zagrebačkom nadbiskupu” bit će upriličena i u Prozor-Rami na jesen.
“Pokušavamo na svaki način pomoći našim Hrvatima u smislu onoga što je zadatak naše Družbe, u kulturnom i drugom smislu. Veselimo se da ćemo s ovom izložbom doći u Ramu”, kazao je za Ramski Vjesnik prof. dr.sc. Antun Tucak.
Foto: Prof. dr.sc. Antun Tucak, Zmaj Sovićki i pročelnik Zmajskog stola u Osijeku (lijevo)
O Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja”
Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“ su u Zagrebu utemeljili 16. studenoga 1905. godine Emilij pl. Laszowski i dr. Velimir Deželić st. sa željom da ova izrazito hrvatska i domoljubna kulturna udruga bude potpuno slobodna od svake političke stranke. Osebujno ime odabrano je po uzoru na Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, utemeljen 1408. u kojem su prvotno pretežno bili Hrvati.
Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj Mučenik, dok je Družbino geslo Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom milošću).
Od početka djelovanja Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ imala je u svojim redovima velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnog života. Među redovitim i počasnim članstvom toga doba su mnoga poznata imena, kao što su kardinal Franjo Kuharić Zmaj Kaptolski III, Vjekoslav Heinzel, Frane Bulić, Božidar Kukuljević Sakcinski, blaženi Alojzije Stepinac Zmaj od Bakačeve kule, Ante Trumbić, Ivan Milovan, mons. Juraj Jezerinac, Franjo Tuđman, Zmaj od Hrvatske ili pak Ivan Zajc.
Sjedište Družbe
Da bi za buduće naraštaje očuvali uspomenu na znamenite Hrvate, Zmajevci su do nepravednog raspuštanja i zabrane odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova NR Hrvatske 4. ožujka 1946. postavili brojne spomen-ploče i podigli mnoge spomenike. Također su u tom razdoblju razvili značajnu izdavačku djelatnost. Spasili su od rušenja Kamenita vrata u Zagrebu i u njima 1907. osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej, te je od tada u Kuli nad Kamenitim vratima Družbino sjedište.
