Top 10 alergena: Joha, breza i ambrozija stvaraju probleme

Budući da pelud može putovati zrakom i do 100 kilometara, dobro je znati koja su drveća i korovi najveći alergeni. Poželjno ih je izbjegavati jer je to preduvjet liječenja alergija i peludnih hunjavica. Osim toga, u povećanju kvalitete života ljudi koji pate od peludnih alergija mogu rabiti i aplikaciju Alergo Alert. 

Čak 40 posto ljudi pati od osjetljivosti na pelud trava 

Oko 20 posto svjetskog vegetacijskog pokrova čine trave. Većina biljaka oprašuje se vjetrom dok se vrlo mali broj oprašuje kukcima. 
U sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi razdoblje cvjetanja počinje početkom svibnja, a završava krajem srpnja. Vrhunac sezone oprašivanja je u svibnju, kad koncentracija peludi u zraku doseže najviše vrijednosti. Na Mediteranu situacija je nešto drugačija – razdoblje cvjetanja obično počinje i završava mjesec dana ranije. Pelud je uzročnik alergijskih reakcija u vrlo velikom broju slučajeva, upozoravaju stručnjaci. 
Točnije, prema najnovijim statistikama, procjenjuje se da je 40 posto ljudi osjetljivo na alergene peluda trava. Alergija na pelud trava često se povezuje i s osjetljivošću na krumpir, rajčicu, dinju, naranču i celer.   

1. Joha
Stupanj alergenosti: visok
Raste uz nizinske i brdske potoke i rijeke. Uz lijesku, joha je vjesnik peludnih alergija te se njezina pelud pojavljuje tijekom veljače ili ožujka. Zbog križanja s brezom ljudi mogu biti alergični na oba drveta.  

2. Kopriva
Stupanj alergenosti: visok
Rasprostranjena je po šumama i livadama. Iako cvate krajem travnja i u svibnju, prisutna je tijekom cijele godine, pa i u studenom.

3. Pelin
Stupanj alergenosti: visok
Spada u korove, a njegov pelud ima visoko alergena svojstva. Cvate sredinom srpnja pa sve do kraja rujna. Zbog pripadanja istoj porodici i sličnog razdoblja cvatnje postoji i križna reakcija s ambrozijom. 

4. Ambrozija
Stupanj alergenosti: visok 
Proizvodi oko osam milijuna peludnih zrnaca u pet sati. Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže od sredine kolovoza pa do početka rujna. Koncentracija peludi kreće se od 20 do 30 peludnih zrnaca u m3 zraka. 

5. Crkvina
Stupanj alergenosti: visok
Ova korovna biljka najraširenija je na obalnom području Mediterana. Raste pokraj putova i na kamenjarima. Pelud otpušta početkom proljeća. Iako krajem travnja i u svibnju dostiže najviše vrijednosti, prisutan je tijekom cijele godine. 

6. Breza
Stupanj alergenosti: visok 
Često se sadi kao ukrasno drvo u gradovima, a spada u skupinu drveća s najalergenijim peludom. Cvate krajem ožujka i početkom travnja te vrlo brzo proizvodi velike koncentracije peludi koja se može zadržati u zraku sve do kraja svibnja. 

7. Platana
Stupanj alergenosti: umjeren do visok 
S obzirom na to da izvrsno podnosi smog, često se sadi na zelenim površinama. Cvate krajem ožujka i tijekom travnja te brzo doseže visoku koncentraciju. 

8. Pitomi kesten
Stupanj alergenosti: umjeren do visok 
Osim vjetrom, pitomi kesten spada u stabla koja se oprašuju i kukcima. Pelud je u zraku prisutan od kraja svibnja do sredine lipnja. 

9. Grab
Stupanj alergenosti: umjeren 
Prema stupnju alergenosti, pelud spada u skupinu umjerenih, a najčešće se pojavljuje u travnju. Rasprostranjen je u šumama, ali se koristi i za uređivanje okućnica, stoga – oprez. 

10. Borovi
Stupanj alergenosti: nizak 
Trajno zeleni crnogorični grmovi i drveće među najzastupljenijim su vrstama alergena na mediteranu. No tek u velikim količinama proizvode pelud koja je niskog alergijskog potencijala.
24sata.hr