Treći put u 18 mjeseci Hrvatska izlazi na izbore
Po treći put u 18 mjeseci 3,7 milijuna hrvatskih građana i građanki izlazi na birališta, ovoga puta kako bi donijeli odluku tko će u iduće četiri godine biti njihov gradonačelnik, načelnik ili župan, i kojoj će političkoj stranci, ili nezavisnoj listi, dati povjerenje da ima većinu u gradskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama.
Nema preferencijalnih glasova
No, za razliku od parlamentarnih i europskih izborma, neće imati priliku dati svoj preferencijalni glas nekom od kandidata sa izborne liste. Ovoga puta morati će prihvatiti liste onako kako ih je skrojio stranački vrh ili nezavisni kandidat, iako je najlogičnije da bi upravo na lokalnim razinama građani trebali imati najveću mogućnost svojim preferencijalnim glasom odabrati političare za koje žele da ih zastupaju u narednom mandatu.
– Nakon što preferencijalni glas imamo na parlamentranim, europskim i de facto predsjedničkim izborima, trebali bi ga uvesti i na loklanim izborima – smatra Duje Prkut iz GONG-a, koji podsjeća da je ideja o uvrštavanju preferencijalnog glasa već bila u optjecju unutar radne skupine o izradi zakona o lokalnim izborima, ali je politika tu mogućnost tada odbila.
Četiri listića
Birači i biračice, s izuzetkom grada Zagreba, dobit će najmanje četiri glasačka listića:
1. glasački listići za izbor članova općinskog/gradskog vijeća
2. glasački listići za izbor članova županijske skupštine
3. glasački listići za izbor općinskog načelnika/gradonačelnika i njegove zamjenike
4. glasački listići za izbor župana i njegovih zamjenika
U nekim općinama i gradovima održat će se izbori i za vijeće mjesnih odbora, a u nekim jedinicama pripadnici nacionalnih manjina dobit će još jedan listić na kojemu mogu izabrati zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana iz svojih redova.
Glasački listić se popunjava tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata ili naziva kandidacijske liste za koju se glasa.
Glasačima koji zaokruže ime kandidata, ime stranke ili nezavisne liste glasački listić biti će progašen nevažećim.
Birači svoje biračko mjesto mogu provjeriti u Registru birača. Ukoliko im je istekla osobna iskaznica mogu glasati uz potvrdu koju mogu dobiti na izborni dan.
U jedinicama u kojima se biraju zamjenici načelnika i gradonačelnika te župana iz reda nacionalne manjine, odnosno hrvatskog naroda u jedinicama u kojima nacionalne manjine čine većinu, na biračevo traženje birački odbor uručit će poseban listić na kojemu se može glasati za zamjenika. U Dalmaciji takva je mogućnost predviđena za Šibensko-kninsku županiju.
Što je sve zabranjeno?
- UCJENJIVANJE I ZASTRAŠIVANJE BIRAČA – sve prijetnje građani mogu prijaviti DIP-u, GONG-u i policiji;
- GLASANJE UMJESTO DRUGIH OSOBA – članovi biračkih odbora ne smiju glasati usmjesto drugih osoba, niti dozvoliti drugim biračima da to čine;
- FOTOGRAFIRANJE GLASAČKOG LISTIĆA – fotka pametnim telefonom bilo svog, bilo tuđeg može ugroziti tajnost glasanja i biti podloga za kupovinu glasova, što je kazneno djelo. Na TO JE POSEBNO OVIH DANA UPOZORILO Državno izborno povjerenstvo;
- AGITIRANJE NA DAN IZBORA – 24 sata prije izbora na snazi je izborna šutnja;
- GLASANJE IZVAN PREBIVALIŠTA – građani koji se zateknu izvan svojeg grada, općine i županije, u nedjelju neće moći glsati.
Birači koji ne mogu samostalno glasati
Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne može samostalno glasati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasa.
Bolesni birači
Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto, može o toem obavjestiti birački odbor na dan održavanja izbora. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji će birača posjetiti u njegovom domu i omogućiti mu da glasa.
Izvor: Slobodna Dalmacija
