Trump podigao carine na kinesku robu na 125 posto, odgodio primjenu na 90 dana svima osim Kini!
Trump podigao carine na kinesku robu na 125 posto.
Na kinesku robu uvezenu u SAD carine će iznositi čak 125 posto, objavio je Donald Trump, kako prenosi BBC.
“U nekom trenutku, nadamo se u bliskoj budućnosti, Kina će shvatiti da dani otimanja SAD-a i drugih zemalja više nisu održivi niti prihvatljivi”, piše američki predsjednik na platformi društvenih medija Truth Social.
Također je najavio da će pauzirati neke nove carine na 90 dana.
Trump je izvijestio o ovim odlukama objavom na društvenoj mreži, javlja Jutarnji.hr
Gubici na europskim tržištima
Europska tržišta dionica danas su pretrpjela gubitke na svim glavnim indeksima. U Francuskoj je Cac 40 završio s padom od 3,34 posto, nakon pada od 2,3 posto na otvaranju jutros.
Njemački Dax zatvorio je 2,96 posto niže na kraju dana, nakon otvaranja s gubitkom od 2,1 posto.
Britanski FTSE 100 završio je dan na najnižoj razini u 13 mjeseci s padom od 2,92 posto.
Bessent: ‘Moguć dogovor sa saveznicima, prema Kini možemo zajedno‘
Američki ministar financija Scott Bessent rekao je u srijedu kako misli da Trumpova administracija može postići dogovore o carinama s američkim saveznicima, pripremajući se za vođenje pregovora s više od 70 zemalja u tjednima koji dolaze, te je upozorio da bi se pokušaji udruživanja s Kinom mogli obiti o glavu.
Više pročitajte OVDJE.
Kina je izdala upozorenje za turiste koji putuju u SAD
Kina je izdala upozorenje o opasnosti za sve putnike koji putuju u SAD. Ministarstvo kulture i turizma priopćilo je kako želi podsjetiti kineske turiste da procijene rizike putovanja u SAD i da putuju s oprezom.
Navedeno je “pogoršanje kinesko-američkih gospodarskih i trgovinskih odnosa i domaća sigurnosna situacija u SAD-u”.
Američko tržište probudilo se s padom, uslijedio rast
Američka tržišta otvorila su se s blagim padom Dow Jones indeksa – indeks 30 istaknutih kompanija koje kotiraju na burzama u SAD-u – započeo je s padom od 0,9 posto, ali se stalno penje i sada se kreće oko 0,5 posto.
Istovremeno, S&P 500 je porastao za 1,2 posto, a Nasdaqom se trguje za 2 posto više.
Očekuje se još jedan napet dan na Wall Streetu. Od otvaranja burze je bilo oštrih pomaka gore i dolje, što je pokazatelj da će kupnja i prodaja vjerojatno ostati intenzivna jer se ulagači pokušavaju pozicionirati u nesigurnom poslovnom okruženju.
Trump: ‘Budite mirni‘
Donald Trump oglasio se na društvenoj mreži Truth Social, porukom da će “sve biti u redu”.
“Budite mirni! Sve će ispasti dobro. Sjedinjene Države bit će veće i bolje nego ikad prije!”, napisao je američki predsjednik, a u sljedećoj objavi velikim slovima poručio:
“Ovo je odlično vrijeme za kupovanje!!!”
Europska unija uvodi nove carine SAD-u
Kao što se jutros i nagađalo, Europska komisija objavila je da Sjedinjenim Američkim Državama od 15. travnja uvodi nove carine na uvezenu robu. Radi se o industrijskoj robi i poljoprivrednim proizvodima poput soje, u vrijednosti od oko 22 milijarde eura, a carine će stupati u tri faze. Za uvođenje je glasalo 27 članica, sve osim Mađarske.
“EU smatra američke carine neopravdanim i štetnim. Nanose ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnom gospodarstvu. EU je jasno izrazila sklonost pronalaženju ishoda pregovora sa SAD-om, koji bi bili uravnoteženi i obostrano korisni”, stoji u priopćenju.
Prva faza novih carina stupa na snagu idućeg tjedna, druga će se primjenjivati od sredine svibnja, a posljednji krug slijedi u prosincu.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó u objavi na X-u objasnio je zašto je njegova zemlja glasala protiv uvođenja carina.
“Eskalacija nije odgovor. Takve mjere prouzročile bi daljnju štetu europskom gospodarstvu i građanima povećanjem cijena. Jedini put naprijed su pregovori, a ne odmazda
Bessent kaže da 84% carina gubitak za Peking
Potez Kine da uvede 84-postotne uzvratne carine protiv Sjedinjenih Država je nesretan i gubitnički prijedlog za Peking, rekao je u srijedu američki ministar financija Scott Bessent.
“Mislim da je žalosno što Kinezi zapravo ne žele doći i pregovarati, jer su oni najveći prijestupnici u međunarodnom trgovinskom sustavu”, rekao je Bessent u intervjuu za Fox Business Network.
Bessent je rekao da saveznici žele razgovarati o tome kako ponovno uravnotežiti kinesku trgovinsku politiku u razgovorima s američkim dužnosnicima.
“To je velika pobjeda. SAD pokušava uspostaviti ravnotežu prema većoj proizvodnji. Kina treba uspostaviti ravnotežu prema većoj potrošnji”, rekao je.
Bessent je također upozorio Peking da ne pokušava devalvirati svoju valutu kao način odgovora na nove carine. “Ako Kina počne devalvirati, onda je to porez ostatku svijeta i svi će morati nastaviti povećavati svoje carine kako bi nadoknadili devalvaciju. Stoga bih ih pozvao da to ne čine i da dođu za stol”, rekao je Bessent.
Nije isključio uklanjanje kineskih dionica s američkih burzi, rekavši da su sve opcije na stolu.
Kina uvela carine SAD-u od 84 posto, u tijeku ‘de-dolarizacija‘
Na globalnim burzama cijene dionica dodatno su u srijedu iza podneva podebljale gubitke, nakon što je Kina najavila da uvodi SAD-u uzvratne carine od 84 posto od sutra, a kako pada cijena sve američke imovine, analitičari ističu da je na snazi trend de-dolarizacije.
Kineski carinski ured objavio je u srijedu da će carine na američku robu porasti s 34 na 84 posto, počevši od 10. travnja. Do toga je uslijedilo nakon najnovijeg povećanja američkih carina, kojima se kineska roba carini za više od 104 posto, s primjenom od danas. Tako je ponovno došlo do eskalacije carinskog rata koji prijeti prekidom trgovine između dva najveća svjetska gospodarstva.
“Eskalacija američkih carina na kinesku robu pogreška je na pogrešku, koja ozbiljno narušava legitimna prava i interese Kine i ozbiljno šteti multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima”, priopćio je kineski Carinski ured.
Osim uzvratnih carina, kinesko ministarstvo trgovine također je uzvratilo na Trumpove carine nametanjem kontrole izvoza za 12 američkih kompanija i dodalo još šest američkih tvrtki na svoj “popis nepouzdanih subjekata”. Tvrtkama na tom popisu zabranjeno je trgovati ili ulagati u Kini.
U međuvremenu, Kina je također podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog najnovijih američkih carina, prema Ministarstvu trgovine.
Podebljani gubitci na burzama
Trumpova administracija prošlog je tjedna najavila sveobuhvatnu novu carinsku politiku i upozorila druge zemlje da ne uzvraćaju na njezine carine. Čini se da su neke nacije, uključujući Japan, voljne pregovarati o carinama, ali isto tako, vidljivo je da je Kina zauzela tvrđi stav.
Na europskim burzama cijene dionica, koje su od jutra u minusu, nakon uvođenja novih kineskih carina potonule su još i više. Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je u podne 4 posto u minusu, pri čemu su svi dionički indeksi bili na gubitku, a najviše zdravstveni te naftni i plinski, za 5,7 i 5,5 posot.
Američki terminski indeksi također su potonuli, pri čemu je terminski indeks vezan za Dow Jones oko 13,30 sati bio u minusu za gotovo 700 bodova ili 1,84 posto. Pao je i terminski S&P 500 za 1,72 posto, kao i Nasdaqa, za 1,35 posto, najavljujući tako još jedan dan velikih rasprodaja na dionica na Wall Streetu.
Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi u minusu su oko 1,5 posto.
De-dolarizacija
Na deviznim tržištima tečaj američke valute potonuo je prema valutama koje se smatraju sigurnima u neizvjesnim vremenima – jenu i švicarskom franku, jer investitore sve više brinu gospodarske posljedice američkih carina, koje su preplašile tržišta dionica.
Analitčari smatraju da najnoviji događaji znatno povećavaju rizik od inflacije. Tečaj dolara stoga je pao 1,05 posto prema jenu, na 144,7 jena, te za 0,9 posto prema franku, na najnižu razinu u zadnjih šest mjeseci od 0,8379 franaka.
“Svjedoci smo istovremenog pada cijena sve američke imovine, uključujući dionice, dolar i tržište obveznica. Ulazimo u neistraženo područje, politika američke administracije potiče trend de-dolarizacije”, ustvrdio je George Saravelos, globalni voditelj forex istraživanja u Deutsche Bank.
I Rusi opleli po Trumpu
Rusija je optužila SAD za kršenje pravila međunarodne trgovine nametanjem pristojbi od 104% na uvoz iz Kine.
– Čini se da Washington nije vezan normama međunarodnog trgovinskog prava” – rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
– Trump krši temeljna pravila WTO-a
Kina uvodi Americi nove carine od 84 posto!
Kina je upravo objavila da će Sjedinjenim Američkim Državama uvesti carine od 84 posto na svu robu. Povećanje je to od 50 posto u odnosu na ranije najavljene namete, te odgovor Trumpu koji je noćas povisio carine Kini na 104 posto.
Kinesko ministarstvo financija kaže da će nove naknade stupiti na snagu u četvrtak u 12.01 po lokalnom vremenu, odnosno u 6.01 po srednjoeuropskom.
Ranije je Kina uputila prosvjed Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, porukom da odluka SAD-a o carinama prijeti destabilizacijom globalne trgovine.
“Situacija je opasno eskalirala. Kao jedna od pogođenih članica, Kina izražava ozbiljnu zabrinutost i čvrsto se protivi ovom nepromišljenom potezu”, stoji u priopćenju, kako prenosi Sky News.
Kina kaže da ne želi trgovinski rat sa SAD-om, ali je primorana na njega
Kina ne želi trgovinski rat sa SAD-om no bit će primorana uključiti se u tu borbu ako američki predsjednik Donald Trump nastavi eskalirati trgovinske tenzije, priopćilo je u srijedu njeno ministarstvo trgovine.
„U trgovinskom ratu nema pobjednika”, stoji u priopćenju ministarstva.
„Kina ga ne želi, ali vlada neće nikada dopustiti da se našteti ili oduzmu legitimna prava i interesi kineskog naroda”.
Trump je uveo Kini carine od 104 posto, a Peking je prozvao taj potez ucjenom i najavio odgovor.
„Sjedinjene Države koriste carine kao alat stvaranja maksimalnog pritiska u sebične svrhe – to su klasični unilateralizam, protekcionizam i ekonomsko zlostavljanje”, rekao je glasnogovornik ministarstva.
Očekuje se pad Crobexa nakon jučerašnjeg rasta
Na Zagrebačkoj se burzi u srijedu očekuje pad Crobexa jer posljednjih dana domaći indeksi u stopu prate smjer najvećih svjetskih burzi, koje su jutros ponovno pod pritiskom zbog eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine.
Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas pad Crobexa.
Crobex indeks porastao je jučer 3,83 posto, na 3.158 bodova, a Crobex10 za 3,69 posto, na 1.998 bodova.
To je bio prvi rast indeksa nakon četiri dana pada. Pritom su porasli svi sektorski indeksi, a najviše Crobexindustrija, za 5,37 posto.
Jučer se trgovalo s ukupno 37 dionica, pri čemu je cijena njih 26 porasla, dvije pala, a devet stagnirala.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,2 milijuna eura, što je 2,8 milijuna manje nego dan ranije. Uz to, ostvareno je 840 tisuća eura blok prometa dionicom Končara, po cijeni od 420 eura.
Tako su indeksi i jučer pratili smjer svjetskih burzi, koje su porasle, nakon što su danima bile pod pritiskom zbog carinskog rata, koji je polovinom prošloga tjedna pokrenuo predsjednik SAD-a Donald Trump najavivši carine na sav uvoz u SAD.
Kako se očekuje da će i danas Crobexi pratiti smjer svjetskih burzovnih indeksa, to znači da će ponovno pasti.
Naime, trenutno su američki terminski indeksi u minusu više od 1 posto, a i europski terminski indeksi najavljuju pad cijena dionica na početku današnjeg trgovanja.
Jer, danas, uz osnovne carine od 10 posto koje se primjenjuju na sav uvoz u SAD od 5. travnja, stupaju na snagu i dodatne recipročne carine.
Pritom je Washington povećao carine na uvoz iz Kine na ukupno 104 posto, pa je time zaoštrio carinski rat. Kina zasad nije odgovorila povećanjem carina na uvoz američke robe, no dozvolila je slabljenje juana prema dolaru, a čini se i da prodaje američke državne obveznice.
Sve u svemu, trgovinski rat se zaoštrava, pa se i idućih dana na burzama može očekivati nestabilno trgovanje.
„Crobexi su jučer snažno porasli, nadoknadivši gotovo sve gubitke od prethodnog dana. Tako su pratili europske burzovne indekse, koji su snažno porasli. No, već jučer navečer Wall Street je ponovno oštro pao zbog eskalacije carinskog rata, pa su jutros pale azijske burze, a sudeći po terminskim indeksima, past će i europske. Za pretpostaviti je da će i Crobexi krenuti u istom smjeru, a što će se tijekom dana sve događati, teško je za predvidjeti”, kaže Roman Rinkovec, broker u investicijskom društvu Credos.
Trump: ‘Zemlje koje umiru od želje za dogovorom mi ljube guzicu‘
Donald Trump se na jednom republikanskom događaju u Washingtonu pohvalio kako ga je velik broj zemalja kontaktirao pokušavajući sklopiti dogovor za smanjenje carina.
– Te zemlje me zovu, ljube mi guzicu… Umiru od želje da se dogovore, rekao je.
– Molim vas, molim vas, gospodine, dogovorimo se. Učinit ćemo sve, opisao je Trump.
Ustvrdio je i da je on u pravu, dok su svi ostali u krivu u vezi s opasnostima carina.
– Znam što dovraga radim. Znam što radim, i vi znate što radim. Ja sam jedini koji bih to napravio jer su se svi bojali. Bojali su se kritike, rekao je Trump.
Novi pad burza diljem Europe
Najveće europske burze jutros su ponovno otvorene u minusu. U Velikoj Britaniji je trgovanje započelo s padom od 2,5 posto, što je odgovor tržišta nakon što su Trumpove carine stupile na snagu.
U Francuskoj je indeks Cac 40 pao za 2,3 posto brzo nakon otvaranja burze, dok je u Njemačkoj indeks Dax pao za 2,1 posto.
Oštar pad cijena dionica na azijskim burzama
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica oštro pale jer bi na snagu trebale stupiti 104-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD, dok je dolar oslabio prema japanskom jenu i švicarskom franku, sigurnijim valutama u nesigurna vremena.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu gotovo 2 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 1,6 i 1,9 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Nakon što je Nikkei jučer skočio 6 posto, zahvaljujući nadi ulagača u pregovore između Japana i SAD-a o carinama, jutros je izgubio veliki dio tih dobitaka.
Južnokorejski Kospi indeks zaronio je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Po svemu sudeći, pad cijena dionica uslijedit će danas i na europskim burzama, kao i na Wall Streetu.
Terminski Eurostoxx 50 indeks trenutno je u minusu više od 3,5 posto, dok su terminski Nasdaq i S&P 500 indeksi u minusu više od 1,5 posto.
Premda su jučer cijene dionica na azijskim i europskim burzama snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da će Washington ili ublažiti ili odgoditi najavljene carine, na Wall Streetu su oštro pale.
Naime, iz Bijele kuće su poručili da će nakon nedavno uvedenih osnovnih carina od 10 posto na sav uvoz, dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.
Pritom će carine na uvoz kineske robe biti dodatno povećane za 50 posto, na ukupno 104 posto.
Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.
„SAD i Kina našli su se u neviđenoj i vrlo skupoj igri ‘kukavice‘, a čini se a niti jedna strana ne kani odstupiti. S obzirom na izuzetno fluidnu situaciju, nemoguće je procijeniti kako će se ovaj trgovinski rat odraziti na kinesko gospodarstvo”, kaže Ting Lu, ekonomist u tvrtki Nomura.
Sutra bi na snagu trebale stupiti kineske carine na uvoz američke robe od ukupno 54 posto, a Peking zasad nije odgovorio na Trumpovo povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda na ukupno 104 posto.
S druge strane, snažno su porasli prinosi na američke obveznice zbog pojačane prodaje, što je izazvalo strahovanja da se strani fondovi, u prvom redu kineski, povlače iz američke imovine.
Isto tako, kineska središnja banka dozvolila je klizanje tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od rujna 2023. godine.
To je navelo Trumpa da optuži Kinu za manipulaciju valutom kako bi se obranila od carina, ali da vjeruje da će u određenom trenutku Kina zatražiti dogovor.
I dok je prema kineskoj valuti ojačao, dolar je znatno pao prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tako je tečaj dolara prema jenu jutros pao 0,8 posto, a prema švicarskom franku 0,5 posto.
Zbog toga se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros kreće oko 102,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,95 bodova.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1045 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0975 dolara.
Cijene su nafte, pak, oštro pale. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je jutros 4,14 posto, na 60,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,55 posto, na 56,90 dolara.
Novi oštar pad dionica na Wall Streetu
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica ponovno oštro pale, pri čemu je S&P 500 indeks zaronio na najnižu razinu u godinu dana, jer je predsjednik SAD-a Donald Trump zaoštrio carinski rat s Kinom.
Dow Jones indeks oslabio je 0,84 posto, na 37.645 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,57 posto, na 4.982 boda, a Nasdaq indeks 2,15 posto, na 15.267 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja činilo se da će se Wall Street oporaviti od oštrog pada prethodnih dana jer je S&P 500 skočio 4 posto zahvaljujući nadi ulagača da će Trump ili ublažiti ili odgoditi najavljene dodatne carine. Osnovne carine od 10 posto na sav uvoz u SAD primjenjuju se od 5. travnja.
No, iz Bijele kuće su jučer poručili da će dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.
Pritom će carine na uvoz kineske robe biti dodatno povećane za 50 posto, na ukupno 104 posto. Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.
Zbog zaoštravanja carinskog rata, na najvećoj svjetskoj burzi splasnuo je sav optimizam, pa su indeksi izgubili sve početne dobitke i zaronili duboko u negativno područje.
Pritom je S&P 500 indeks pao na najnižu razinu od travnja prošle godine i sada je 19 posto niži od svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Od prošle srijede, kada je Trump najavio drastične carine, taj je indeks potonuo više od 12 posto, pri čemu je izbrisano oko 5.800 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka iz sastava tog indeksa.
Ako se idućih dana nastavi negativni trend, najvažniji indeks Wall Streeta pridružit će se Nasdaqu u području ‘medvjeda‘, bit će više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Zbog svega toga, VIX indeks ‘straha‘ dosegnuo je novu najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle jer se ulagači nadaju uspješnim pregovorima između SAD-a i Europske unije o carinama.
Londonski FTSE indeks skočio je 2,71 posto, na 7.910 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,48 posto, na 20.280 bodova, a pariški CAC 2,50 posto, na 7.100 bodova.
SAD carinama opteretio proizvode iz 60-ak zemalja
Sjedinjene su Američke Države u srijedu u ponoć carinama opteretile proizvode koje uvoze iz 60-ak zemalja svijeta – onih zemalja koje je predsjednik SAD-a Donald Trump okarakterizirao kao “najgore prijestupnike”, piše BBC.
Trumpovi “najgori prijestupnici” zemlje su koje su američke proizvode opteretile visokim carinama, trgovinu s Amerikom opteretile necarinskim barijerama ili koje potkopavaju američke ekonomske ciljeve.
Među tim je zemljama i Kina, kojoj je Trump nametnuo carinu od 104 posto. Riječ je o kombinaciji ranijih carina (20 posto), carini koju joj je nametnuo na “Dan oslobođenja” (34) i carini koju joj nametnuo nakon što je Peking na Dan oslobođenja odgovorio vlastitom novom carinom na američke proizvode.
Pored Kine, carinama su opterećeni i proizvodi iz Japana (24 posto), Europske unije (20 posto), Indije (26 posto) te Kambodže (49 posto).
Kineskom režimu naklonjeni komentator te potpredsjednik Centra za Kinu i globalizaciju u Pekingu Victor Gao rekao je da carine neće dovesti do porasta proizvodnje u SAD-u, odnosno da neće stvoriti poslove u proizvodnom sektoru.
– Predsjednik SAD-a Donald Trump i njegova administracija moraju biti razumni. Ne smiju zastrašivati Kinu i druge zemlje – rekao je Gao.
Gao je rekao da režim kineskog predsjednika Xija Jinpinga “neće trepnuti” u ovom “totalnom trgovinskom ratu”.
– U Kini nema paničnog kupovanja kojeg ima u SAD-u. Kina je stabilizirajuća sila, a Amerika postaje destabilizirajuća – rekao je Gao.
Trump najavio i carine na farmaceutske proizvode
Predsjednik SAD-a, Donald Trump, govorio je na večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog odbora u Washingtonu. Prilikom govora objavio je i da će SAD “vrlo uskoro” objaviti i “velike carine” na farmaceutske proizvode. Tvrdi da će taj potez izvršiti pritisak na farmaceutske tvrtke da “napuste Kinu” i izgrade proizvodne kapacitete u Sjedinjenim Državama – kako bi prodavale na američkom tržištu.
Podsjećamo, farmaceutski proizvodi prethodno su bili izuzeti od Trumpovih carina. Veliki dio farmaceutskih opskrbnih lanaca nalazi se u Kini, Indiji i Europi.
Dionice u Kini padaju
Dionice u Kini i Hong Kongu pale su jer predsjednik Trump ostaje čvrst u naumu oko carina.
Shanghai Composite izgubio je 1,8%, dok je Hang Seng pao za 2,8%.
Kina je obećala osvetu protiv američkih carina, koje će stupiti na snagu u sljedećih nekoliko sati.
“Eskalacija trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine bez sumnje će dovesti do oštrijeg pada kineskog izvoza, s prelijevanjem na domaća ulaganja, tržište rada, potrošnju i povjerenje”, kaže Qian Wang, glavni ekonomist za Aziju i Pacifik iz investicijske tvrtke Vanguard.
BBC iz Kine: ‘Peking neće uzmaknuti‘
“Peking čvrsto stoji pred posljednjim prijetnjama Donalda Trumpa” i tvrdi da administraciju SAD-a čini “hrpa nasilnika”, kaže dopisnik BBC-ja iz Kine Stephen McDonell.
Kina očekuje carine od 104% od SAD-a za nekoliko sati, ali je rekla da neće odustati od carina.
Južna Koreja neće putem Kine
Južna Koreja neće slijediti Kinu u protumjerama protiv carina koje su uvele Sjedinjene Američke Države, izjavio je njezin čelnik u ekskluzivnom intervjuu za CNN u utorak, istaknuvši kako planira pokušati postići dogovor s predsjednikom Donaldom Trumpom.
Ova azijska demokracija i dugogodišnji saveznik SAD-a suočava se s carinama od 25% u sklopu Trumpovog globalnog uvođenja carina ovog tjedna, što bi moglo teško pogoditi izvozno orijentirano gospodarstvo koje američka kućanstva i ceste puni robnim markama poput Samsunga, LG-a i Hyundaija.
Vršitelj dužnosti predsjednika Han Duck-soo, koji je preuzeo dužnost nakon što je njegov prethodnik smijenjen zbog krize s izvanrednim stanjem koja i dalje odjekuje zemljom, rekao je kako Južna Koreja „jasno želi pregovarati“ sa SAD-om te pohvalio „vrlo snažan savez“ između dviju zemalja.
Na pitanje hoće li se Južna Koreja možda udružiti s drugim zemljama poput Japana ili Kine kako bi se suprotstavila američkim carinama, njegov je odgovor bio jasan: „Nećemo ići tim putem.“
„Ne mislim da će takvo suprotstavljanje bitno poboljšati situaciju,“ rekao je, umanjujući značaj nedavnog sastanka ministara trgovine triju azijskih država. „Ne vjerujem da bi to zaista bilo isplativo, a osobito ne za Koreju.“
Što se događalo jučer?
Predsjednik Donald Trump namjerava u srijedu uvesti zapanjujućih 104% carina na sav kineski uvoz, objavila je u utorak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Ove carine dolaze uz one koje su već bile na snazi prije početka Trumpova drugog mandata.
Kina je već trebala biti pogođena povećanjem carina od 34% u sklopu Trumpovog paketa „recipročnih“ mjera, ali predsjednik je dodao dodatnih 50% jer Peking nije odustao od svoje najave da će do utorka u podne uvesti protucarine od 34% na američku robu – čime je ukupno opterećenje poraslo za dodatnih 84%.
Ranije u utorak kinesko Ministarstvo trgovine priopćilo je kako se „oštro protivi“ dodatnim carinama od 50% na kineski uvoz, nazvavši taj potez „greškom na grešku“. Tamošnje ministarstvo je najavilo dodatnu odmazdu na američki izvoz.
Američke burze, koje su u utorak ujutro snažno porasle, počele su padati nakon komentara glasnogovornice Bijele kuće. Dan je završio značajno negativno – Dow Jones pao je za 320 bodova (0,84%), širi indeks S&P 500 za 1,57%, a tehnološki Nasdaq Composite potonuo je za 2,15%.
„Zemlje poput Kine, koje odluče uzvratiti i nanijeti dvostruku nepravdu američkim radnicima, čine grešku”, izjavila je Leavitt novinarima. „Predsjednik Trump ima kralježnicu od čelika i neće se slomiti.“
„Kinezi žele dogovor, ali ne znaju kako ga postići“, dodala je. Odbila je otkriti pod kojim bi uvjetima, ako uopće, Trump pristao sniziti carine prema Kini.
Azijska tržišta uvelike su slijedila gubitke s Wall Streeta – japanski Nikkei 225 otvorio je s padom od oko 3% u srijedu, no kasnije je nadoknadio polovicu gubitaka. Australski ASX 200 pao je za oko 1%.
U veljači je Trump uveo početnu carinu od 10% na svu kinesku robu, bez iznimki, povezavši je s navodnom kineskom ulogom u ilegalnim migracijama i širenju fentanila u SAD. Prošlog mjeseca udvostručio je te carine.
Kina je prošle godine bila drugi najveći izvor uvoza za SAD, s ukupno 439 milijardi dolara vrijednosti robe, dok je SAD u Kinu izvezao robe u vrijednosti od 144 milijarde dolara.
Na kraju Trumpovog prvog mandata, prosječna američka carina na kinesku robu iznosila je 19,3%, prema analizi Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju. Bidenova administracija zadržala je većinu Trumpovih carina i dodala još neke, povećavši prosjek na 20,8%.
Od srijede će prosječna carina na kineski izvoz u SAD skočiti na gotovo 125%.
Iako su prethodne kineske carine natjerale mnoge američke tvrtke da traže proizvođače u drugim zemljama, poput Meksika i Vijetnama, Kina je i dalje ostala glavni strani izvor brojnih proizvoda.
To uključuje, između ostalog, igračke, komunikacijsku opremu poput pametnih telefona, računala i široku paletu potrošačke elektronike. Svi ti proizvodi vjerojatno će uskoro znatno poskupjeti za američke potrošače.
Deseci drugih zemalja uskoro će se suočiti s višim carinama
Deseci drugih zemalja, uključujući Europsku uniju, također se suočavaju s rokom u ponoć za nove carinske stope. Te stope, koje je Trump iznio prošlog tjedna, kreću se od 11% do 50%.
Leavitt je rekla novinarima kako, unatoč brojnim razgovorima s čelnicima drugih zemalja koji žele pregovarati o nižim carinama, Trump nema mnogo volje za odgađanje svojih planova.
Nakon razgovora s predsjednikom ranije u utorak, Leavitt je izjavila: „Očekuje da će te carine stupiti na snagu.“
Istovremeno je rekla kako je Trump svojem trgovinskom timu dao uputu da sastavlja „po mjeri krojene“ dogovore sa zemljama koje žele pregovarati.
