U Bugojnu je obilježena 32. obljetnica progona Hrvata

U nedjelju, 27. srpnja 2025. godine u Bugojnu je obilježena 32. obljetnica progona Hrvata Bugojna. Obilježavanje je započelo polaganjem vjenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u 10 sati na groblju Sultanovići. Vijence su položili i svijeće upalili predstavnici obitelji poginulih i nestalih, udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstavnici hrvatskih političkih organizacija, Oružanih snaga BiH te u ime Vlade Repubike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova.  Opijelo za poginule i nestale predvodio je bugojanski župnik fra Jure Šekeraija.

U župnoj crkvi u 11 sati služena je sveta Misa za sve poginule i nestale u Bugojnu.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Hrvati iz Bugojna doživjeli su masovni progon. Prema popisu iz 1991. godine, Hrvati su činili značajan dio stanovništva Bugojna, oko 16 tisuća.  Međutim, tijekom rata, mnogi su protjerani, oko 15 tisuća, ubijeni ili odvedeni u logore.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Bugojno je doživjelo značajne promjene u demografskoj strukturi. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Hrvati su bili druga najveća etnička skupina u gradu, s gotovo 17 tisuća ljudi koji su činili 35% ukupnog stanovništva.

Međutim, tijekom sukoba, mnogi Hrvati su protjerani iz svojih domova. Prema izvješćima, više od 15 tisuća Hrvata je protjerano iz Bugojna. Osim toga, zabilježene su i brojne žrtve, uključujući 311 poginulih Hrvata, među kojima su bila i djeca i starci, te 70 civilnih žrtava.

Također, veliki broj Hrvata je bio zatočen u logorima Armije Republike Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je oko dvije tisuće ljudi prošlo kroz te logore. Neki su u tim logorima proveli i do osam mjeseci prije razmjene. Ubijeni su i ugledni Hrvati, a za tijelima njih 15 se još uvijek traga.

Uz ljudske žrtve, dogodila se i sustavna pljačka i uništavanje imovine Hrvata, kao i vjerskih objekata, uključujući crkve, kapele i groblja.

Posljedice su vidljive i danas. U Bugojnu je ostao mali broj Hrvata, a iseljavanje se nastavlja. Osim toga, kreatori i nalogodavci zločina nad Hrvatima su često nagrađivani, umjesto da budu procesuirani.

Suđenje najodgovornijima za zločine nad Hrvatima Bugojna

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužiteljstva 2. travnja 2024. godine počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine, izvjestio je Detektor.ba

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi popis 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

“Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u razdoblju kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio”, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga.

Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje nadilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

“Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa”, rekao je tužitelj ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine kaznena  djela, kao i da je propustio da poduzme mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

“Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava”, kazao je tužitelj na početku suđenja.

Optužnica tereti Cikotića i da je od rujna do prosinca 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

Tužilac Mladen Vukojičić je na ročištu koje je održano 15. Srpnja 2025. godine uložio 37, kako je rekao, nespornih dokaza koji se odnose na nadležnosti Ratnog predsjedništva općine Bugojno.

Među dokazima su odluke Ratnog predsjedništva koje se, između ostalog, odnose na stvaranje općinskih rezervi sanitetskog materijala, formiranje ratnih robnih rezervi, izuzimanje vozila, raspodjelu električne energije, racionalizaciju potrošnje energenata, uvođenje policijskog sata.

Vukojičić je rekao da se dokazi odnose na odluke kojima se uspostavlja redovno funkcioniranje u ratnim uvjetima, o čemu je govorio vojni vještak.

Vještak vojne struke je saslušan na prethodnim ročištima, a nastavak njegovog ispitivanja bit će naknadno određen.

Cikotićeva braniteljica Edina Rešidović je kazala da se radi o nespornim nadležnostima Ratnog predsjedništva, ali da nijedan dokument, osim odluke o racionalnoj potrošnji energenata, nije dostavljen operativnoj grupi, te da se ne tiču vojnih pitanja.

Suđenje se nastavlja 5. kolovoza 2025.