U kojim oblastima je najviše zaposlenih u BiH
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji te u trgovini na veliko i malo, uključujući popravke motornih vozila i motocikala.
“U lipnju 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.348, od čega je 390.447 žena. U odnosu na svibanj 2025. godine broj zaposlenih povećao se za 0,1 posto, dok se broj zaposlenih žena nije mijenjao”, navodi se u podacima Agencije.
Značaj prerađivačke industrije
Prema klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj industriji u lipnju je bilo zaposleno 160.205 osoba, dok je u trgovini na veliko i malo te popravcima motornih vozila i motocikala radilo 158.120 osoba, prenose Nezavisne novine.
Slijede javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje sa 76.833 zaposlena, dok je u obrazovanju radilo 72.518 osoba.
U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite bilo je zaposleno 63.207 osoba, dok je u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane radilo 42.836 zaposlenih.
U građevinarstvu je bilo zaposleno 41.774 osobe, u prijevozu i skladištenju 39.111, a u informacijama i komunikacijama 29.643 osobe.
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti zapošljavale su 27.944 osobe, dok su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imale 20.616 zaposlenih.
U financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja radilo je 19.058 osoba, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 18.939, a u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 17.906 zaposlenih.
“Ostale uslužne djelatnosti zapošljavale su 17.761 osobu, umjetnost, zabava i rekreacija 15.099, vađenje ruda i kamena 14.836, dok je u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpadom i djelatnostima sanacije okoliša bilo zaposleno 13.658 osoba. Najmanje zaposlenih u lipnju bilo je u sektoru poslovanja nekretninama – svega 3.283 osobe”, stoji u ovim podacima.
Utjecaj trgovine na ekonomiju
Ekonomist Marko Kuga izjavio je za Nezavisne novine da je potpuno razumljivo što su prerađivačka industrija i trgovina dominantne djelatnosti po broju zaposlenih.
“Ove grane ključne su za ekonomsku aktivnost BiH. Prerađivačka industrija, koja obuhvaća proizvodnju hrane, metalnih proizvoda, tekstila i drugih sektora, temelj je izvoza i unutarnje potrošnje, dok trgovina ima velik utjecaj na potrošnju i ekonomsku dinamiku, osobito u urbanim sredinama. Kao prilog toj tvrdnji navest ću primjer njemačke kompanije Lidl, koja je samo u posljednjih nekoliko godina uložila oko pola milijarde maraka u razvoj i izgradnju svoje maloprodajne mreže u Bosni i Hercegovini. Ipak, postoji prostor za diversifikaciju gospodarstva i razvoj drugih grana koje bi dodatno pridonijele smanjenju nezaposlenosti i poboljšanju životnog standarda”, objašnjava Kuga.
Potencijal obnovljivih izvora energije
Prema njegovim riječima, jedna od tih grana je ulaganje u energetski sektor.
“Bosna i Hercegovina posljednjih godina postaje sve privlačnija stranim investitorima za ulaganja u obnovljive izvore energije. S obzirom na globalne trendove prema održivoj energiji, BiH bi mogla ulagati u razvoj sektora obnovljivih izvora poput solarne, vjetro i hidroenergije. To bi otvorilo mnoga nova radna mjesta u instalaciji, održavanju i proizvodnji opreme za ove tehnologije. Vrijedi napomenuti da je Bosna i Hercegovina, prvi put ove godine – točnije u siječnju – uvezla više električne energije nego što je izvezla. Prethodnih godina izvoz električne energije značajno je nadmašivao uvoz”, zaključio je Kuga.
