U rebalansu nema novca za županije

Interesi Vlade i stranke i njihovi planovi su iznad  interesa naroda. Ovo su jasno jučer poručili pojedini izaslanici Vladajućih stranaka u Federaciji koji nisu dali za pravo svojim stranačkim kolegama ili oporbenim izaslanicima da ulažu amandmane na rebalans federalnog proračuna za 2015. i traže novac za županije i područja koja nemaju novca za egzistenciju, iako je poznato kako su već sada pojedine županije na ivici bankrota. Rebalans proračuna Federacije za 2015. usvojen je preko volje većine u Domu naroda Parlamenta FBiH. Oporba je glasovala protiv, dok su oni koji se priklanjaju SDA-u HDZ-u glasovali za, iako njihovo mišljenje i želja da pomognu područjima odakle dolaze i čije bi interese trebali zastupati nije ispunjena. Tako je Vladin dokument rebalansiranog proračuna usvojen bez ijedne korekcije, što nije prvi put budući da se zna da i na Zakon o radu nije bilo moguće amandmanski djelovati. Parlamentarna većina je kao satisfakciju za neprihvaćanje amandmana na koncu usvojila zaključak kojim obvezuje federalnu Vladu da prilikom pravljenja proračuna za narednu godinu imaju u vidu zahtjeve županija i raspravu s jučerašnje sjednice. Rebalansirani proračun sada iznosi 2,348.412.392 KM, što je više za 14,3 milijuna u odnosu na proračun za 2015.
Nema izmjena
Više izaslanika iz Unsko-sanske županije zavapilo je za pomoć tom području jer se nalaze u jako lošoj financijskoj situaciji, kao i područje Posavine koja se suočava, kako kažu, s egzodusom stanovništva nakon prošlogodišnjih poplava.
Smatraju kako je novac za popravak bolnica i za socijalne kategorije važniji od izgradnje putova ili transfera po raznim osnovama. Zatraženo je da se novac koji je usmjeren na projekt prvog zapošljavanja koji gura Vlada usmjeri na niže razine vlasti jer se 20 milijuna maraka za tu namjenu ionako, tvrde izaslanici, neće moći implementirati do kraja godine. Vlast je bila izričita po ovom pitanju ne dozvoljavajući bilo kakve izmjene. Projekt pomoći pri zapošljavanju jedna je od boljih stvari u zadnjim godinama, složni su i u oporbi, no tvrde kako ga je nemoguće implementirati do kraja godine. Skrenuta je pozornost i na činjenicu kako niti jedna marka nije predviđena za provedbu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala koji je usvojeni u prošloj godini.
Izaslanik Predrag Kojović kaže kako je trenutačna vlast ovaj Zakon gurnula u ladicu, te ih upozorio kako Vlada bez moralnog kredibiliteta neće moći provesti važne reforme koje su pred cijelom državom. Izaslanik Aner Žuljević upozorio je na činjenicu kako će iz godine u godinu biti sve više problema jer se županije susreću s ogromnim dubiozama koje same ne mogu riješiti. Žuljević se zapitao i na koji pametan način Vlada namjerava nabaviti 200 milijuna maraka kao zamjenu za kredit MMF-a i kakve uvjete nude komercijalne banke.
Neprihvatljiv stav oporbe
Zabrinutost izaslanika za opstanak županija šefovi klubova dvije Vladajuće stranke su nazvali nepotrebnim. Najglasniji u kritiziranju oporbe, kao i uvijek, je potpredsjednik Doma Jasenko Tufekčić koji nije govorio o proračunu, već se verbalno obračunavao sa svima koji imaju zamjerku na rad Vlade ili parlamentarne većine.
Šef Kluba Hrvata Tomislav Martinović smatra kako nije “najsretniji trenutak” da se razgovara o antikorupcijskim zakonima. Podcrtava kako je proračun koji se rebalansira ustvari dokument stare Vlade te kako nova vlast ne može ispraviti štete koje su već načinjene. On je pozvao sve koji su željeli amandmanski djelovati i zatražiti novac za svoje županije da to urade naredne godine jer sada nema prostora u federalnom proračunu za bilo kakve korekcije. Smatra kako bi amandmansko djelovanje i rasprava o bilo kakvim izmjenama dokumenta koji je poslala Vlada bilo otvaranje “pandorine kutije”.
Milićević: Znamo za probleme županija i ne znamo kako ih riješiti
Federalna ministrica financija Jelka Milićević je govoreći o rebalansu proračuna kazala kako je on rezultat smanjenog priljeva sredstava i potrebe za većim izdvajanjima na pojedinim stavkama. Rebalansirani proračun je u visini od 2348 milijuna maraka što je za 14, 3 milijuna više u odnosu na proračun za 2015. godinu.
Povećane će biti stavke za Zavod PIO/MIO (21,3 milijuna) neratne invalidnine ( 11 milijuna), za poplave (9,6 milijuna) i 20 milijuna maraka za projekt prvo zapošljavanje i samozapošljavanje. Milićević je kazala i kako će se za projekt prvog
zapošljavanja u narednoj godini izdvojiti još 50 milijuna maraka i kako bi se putem ovog projekta trebalo zaposliti oko 10 tisuća osoba sa zavoda za zapošljavanje. Ovim projektom Vlada će financirati minimalnu plaću i doprinose unutar jedne godine, dok poslodavac koji vrši zaposlenje ima obvezu to isto raditi još jednu godinu. “Ovih 20 milijuna smo mogli dati nižim razinama vlasti, ali smo se mi opredijelili za projekt prvog zapošljavanja i molim vas da nas podržite”, rekla je Milićević izaslanicima.
Ministrica se osvrnula i na nedostatak novca u proračunu. Sredstva od 200 milijuna maraka koja su trebala stići od MMF-a, kazala je Milićević, bit će nadomještena putem domaćeg zaduženja kod komercijalnih banaka. Milićević tvrdi kako banke vlastima nude povoljnije uvjete od MMF-a. Tvrdi kako su komercijalne banke Vladi ponudile aranžman u dužini od sedam godina i po kamatama nižim od četiri posto.
Govoreći o brojnim zahtjevima izaslanika za pomoć županijama Milićević je kazala kako je Vlada upoznata sa situacijom.
“Znamo sve probleme iz županija i prepali smo se nakon brojnih podataka i ne znamo koje je rješenje za sve probleme, ali ćemo ih pokušati riješiti”, rekla je Milićević između ostalog te obećala kako će se u proračunu za 2016. voditi računa o problemima županija.
DL