U Srbiji ništa novo – Vučić pobjednik, oporba ga optužuje za lažne izbore
Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića imat će u parlamentu više od 180 zastupnika, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora, dok iz oporbe ističu da to ilustrira neprirodnu sliku političke scene u Srbiji.
Preliminarni rezultati, na temelju velikog postotka prebrojanih glasova iz više izvora, pokazuju da će Vučićevi naprednjaci imati apsolutnu većinu u Skupštini Srbije – vjerojatno 189 od 250 mandata.
Prema podacima agencije Ipsos i Centra za slobodne izbore i demokracija (Cesid), na temelju više od 92 posto obrađenih uzoraka, izborni prag prijeći će još koalicija socijalista (SPS) i Jedinstvene Srbije (JS) koju predvodi šef diplomacije Ivica Dačić s 32 zastupnička mjesta, te lista Aleksandar Šapic –Pobjeda za Srbiju, nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca SR Jugoslavije i Srbije s 12 zastupničkih mjesta.
U parlament će ući i četiri manjinske liste – Savez vojvođanskih Mađara (9), dvije bošnjačke liste iz Novog Pazara – Muamera Zukorlića (tri zastupnika) te Sulejmana Ugljanina, s dva zastupnika. Tri zastupnička mjesta pripast će manjinskoj Albanskoj demokratskoj alternativi – Ujedinjena Dolina s juga Srbije.
Srđan Bogosavljević iz Ipsosa tvrdi da će se konačnici u odnosu postotaka “malo šta promijeniti”.
Istodobno, oporbeni Savez za Srbiju, koji je bojkotirao izbore, optužuje Vučića i naprednjake za “izborni inženjering” kojim “pokušavaju ugurati u parlament” i Pokret za obnovu kraljevine Srbije (POKS), te konzervativni pokret Metla 2020.
Predsjedajući SZS-a Dragan Đilas ustvrdio je da “ovi lažni izbori Aleksandra Vučića nisu uspjeli” jer je na njih izišlo manje od 50 posto birača.
On je novinarima rekao da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42 posto birača, dok je odziv u Beogradu bio samo 36 posto.
Predizborni proces u Srbiji bio je obilježen pokušajima dijela oporbe da osigura što masovniji bojkot izbora, argumentirajući to izostankom uvjeta za poštene izbore.
“Drago mi je što smo ovako ‘pukli’ – to dokazuje u kakvom je stanju Srbija”, sarkastično je prokomentirao popularni srbijanski glumac Sergej Trifunović, koji je na izborima predvodio Pokret slobodnih građana (PSG) i ostao ispod izbornog praga, premda je prag uoči izbora spušten s pet na tri posto.
“Ovo su bili predsjednički izbori jer se lista zvala ‘Aleksandar Vučić- za našu djecu’, a nigdje nije bilo SNS-a i Republičko izborno povjerenstvo nije smjelo prihvatiti ime te iste jer je Vučić, posudivši joj, ime, stvorio privid da je on kandidat”, ocijenio je analitičar Cvijetin Milivojević.
“Očito nam treba ozbiljna, korjenita promjena političkog sustava Srbiji”, konstatirao je vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) i čelnik pokreta “Metla 2020” Miloš Jovanović.
Građanska inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” (NDMBGD) ocijenila je da su nedjeljni izbori u Srbiji bili “namješteni”, te da da “ne oslikavaju izbornu volju građana”, ustvrdivši da je odziv birača bio ispod 50 posto, što znači da većina građana “ne pristaje na lažirane izbore”.
Mala izlaznost u Beogradu za NDMBGD predstavlja “jasnu poruku” da srbijanska prijestolnica “ne pristaje na diktaturu naprednjačkog režima (SNS)”, te da upravo u Beogradu može biti stvorena “kritična masa” da se naprednjake porazi na beogradskim izborima za dvije godine.
Jedna od činjenica koja je obilježila ove izbore je da u budućem sazivu parlamenta neće biti mjesta ni za Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja, koji je priznao poraz. Radikali su, prema preliminarnim podacima RIK-a, dosegnuli tek 1,58 posto glasova, nešto više od polovice do izbornog praga od tri posto.
(Izvor: Dnevnik.hr/HINA)
