Uklonite mumije sa stabala: Poželjno je i krečenje prije proljeća

Uklonite mumije sa stabala: Poželjno je i krečenje prije proljeća

Plodovi koji ostanu na granama ne opadaju, osim ako se fizički ne otresu sa stabala, bez obzira je li zima, proljeće ili ljeto

Mumificirani plodovi na stablima jabučastog i koštičavog voća prijetnja su u narednoj vegetaciji jer su leglo spora koje na proljeće, dolaskom kišnog vremena, vrše rane infekcije plodova, ali i grančica i cvjetova. Iako je hladno vrijeme, dolaskom prvih toplijih dana trebalo bi obaviti krečenje debla stabala, piše Agroklub.com

Plodovi koji ostanu na granama ne opadaju, osim ako se fizički ne otresu sa stabala, bez obzira je li zima, proljeće ili ljeto. Istina je da zaraze ostvaruju i ako su na zemlji, ali malo koji voćar ima vremena da ih ukloni iz voćnjaka, naročito ako je riječ o većim površinama.

Bijele spore na sasušenim plodovima

Mumije se formiraju nakon berbe, iako se plodovi ranije zaraze. Riječ je o gljivici Monilinia fructigena, koja napada plodove prije berbe, a prepoznaje se po koncentričnim krugovima bijelih spora na plodovima koji su, dijelom smeđe boje, oko mjesta prodora gljivica.

Kad se uklone mumije, poželjno je obaviti tretman stabala

Gljivica napada skoro sve voćke, počevši od šljiva, trešanja, višanja, breskava, pa do jabuka, krušaka i dunja. Najviše ih ostaje na stablima šljiva kod koje se zna formirati i po nekoliko slijepljenih plodova.

Kad se uklone mumije, poželjno bi bilo obaviti i tretman stabala s bakrenim preparatima, najbolje na bazi bakar-hidroksida, jer se sporije ispire s površine.

Ne vrijedi krečiti u proljeće

Osim toga, krečenje stabala trebalo bi obaviti što prije, počevši od studenog. Ostaci vapna na deblima krečenim u proljeće, nisu dovoljni da se spriječi napad drvenara, koji dovodi do sušenja stabala u slučaju stresnih uvjeta, kao što su česte kiše ili suša.

Na deblu se vide ulazne rupice kroz koje je ušao insekt

Na deblu se vide ulazne rupice kroz koje je ušao insekt, kao i skupine bijelih gljivica. On se, u jesen, povlači u zemlju, ali ženka opet izlazi u rano proljeće. Sloj vapna na deblu može smanjiti njen napad.

Osim toga, vapno spriječava u velikoj mjeri i pucanje kore debla, tzv. mrazopuc, od kojeg također može doći do sušenja stabala. Krečenje u ožujku ili travnju nema učinka već je najbolje da se to obavi najkasnije u veljači, posebno kada je riječ o koštičavim voćkama.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar