Ukupan broj učenika u osnovnim školama pada, ali raste broj upisanih u prve razrede
Demografija je rak-rana bh. društva posljednjih petnaestak godina. Negativni prirodni priraštaj (sve manje rođenih, broj umrlih je tijekom korone rapidno rastao) nešto je na što upozoravaju tek pojedini mediji, nevladin sektor i međunarodne organizacije.
Piše: Dragan Bradvica, Dnevni.ba
Vlasti to nikada i nije previše zanimalo. Posljednjih desetak godina na sceni je masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, a umjesto da država radi sve kako bi se to zaustavilo oni rade sve kako bi se pravi podaci gurnuli pod tepih.
Stranke sarajevske ‘trojke’ (SDP, NiP, NS) kao najvažnija predizborna obećanja imali su upravo demografsku i ekonomsku obnovu (neki od njihovih viđenijih članova najavljivali su čak i masovni povratak u BiH) ali od toga, barem za sada, nema apsolutno ništa.
Osnovnoškolci
I posljednjih podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju razmjere problema, mada u njima ima i jedan pozitivan podatak.
“U školskoj 2022/2023. godini u BiH upisano je 260.337 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 4.465 učenika, ili 1,7 posto. Sudjelovanje broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,7 posto.U školskoj 2022/2023. u prve razrede je upisano 28.253 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu više za 0,9 posto”, navodi se u priopćenju.
Dakle, broj osnovnoškolaca, kao u ostalom i broj srednjoškolaca i studenata, pada već dulji niz godina ali ipak broj onih koji su upisali prve razrede osnovnih škola je rastao.
Ovim podacima dodajmo kako na području BiH na početku školske 2022/2023. djelovalo je 1.686 redovitih osnovnih škola (matične i samostalne sa područnim školama) i 52 škole za djecu s poteškoćama.
Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je bilo 54,4 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2) bilo 45,6 posto učenika.
U školskoj 2022/2023. u nastavni proces bilo je uključeno 24.080 nastavnika, a od toga 17.767 žena ili njih 73,8 posto.
Političke (kvazi)elite
Ukoliko se istinski stvari ne počnu ubrzo mijenjati na bolje brže no mislimo doći ćemo do toga da postanemo zemlja umirovljenika i uhljeba. I dok to prebogatim političkim (kvazi)elitama i odgovara ovu zemlju iz dana i dan uništava. Samo imenovanje i konstelacija snaga u novoj državnoj i federalnoj vlasti ne obećava mnogo, kao niti početak njihovih mandata, pa je vjerojatnije kako će država nastaviti tapkati u mjestu, a njeni konstitutivni narodi i svi žitelji tonuti sve dublje i dublje ukoliko se komparirano sa razvijenim Zapadom.
Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik
