Ustanove i roditelji na sastanku sa Stručnim tijelom za procjenu, praćenje i upućivanje djece s teškoćama u razvoju

Stručno tijelo danas je predstavljao dio stručnog tima, Anida Maksumić, socijalna radnica, Monika Marinčić, logopedica, Dragana Radišić, psiholog, Magdalena Musa, edukacijski rehabilitator, Amila Kobiljak-Bajrić, magistra psihologije, a sastanku zbog drugih obaveza nisu nazočili Ljubo Ostojić, socijalni radnik i Merima Tanović Čamo, logipedica.

Djeca se više ne upućuju na takozvanu kategorizaciju i re-kategorizaciju, spomenuti raniji sustav zamijenio je novi, točnije procjene, praćenja i upućivanja. Kategorizaciju pred Komisijom za kategorizaciju sada je zamijenio novi sustav procjene i ovo Stručno tijelo.

Fokus novog sustava jest što ranije prepoznavanje teškoća, još od samog poroda te holistički pristup, a stručna tijela kroz osobno usmjereni plan praćenja koji izrađuju skupa s roditeljima, djetetom i stručnjacima koji su uključeni u proces procjene djeteta, daju smjernice za razvoj sposobnosti djeteta. Prema ranijoj kategorizaciji obično su se propuštale procjene i upućivanje u puno ranijoj dobi od samog rođenja ili vrtića.

Na današnjem sastanku roditeljima i djelatnicima je u potpunosti pojašnjen spomenuti sustav, od inicijalnog razgovora s roditeljima, kontaktiranja svih ustanova koje su uključene u život djeteta tih roditelja, kreiranje osobnog plana podrške itd. Sustav se u ovom trenutku odnosi na djecu do 15 godina, a prema neslužbenim informacijama radi se na produženju tog perioda.

Stručno tijelo prema prikupljenim informacijama od roditelja i stručnjaka koji su već uključeni u rad s djecom kroz plan sačinjava niz preporuka, a neke od njih mogu biti i izvrsni indikatori lokalnim samoupravama o potrebi upošljavanja određenog kadra i slično.

“Nedavno nas je pozvala udruga ‘Djeca nade’ da im pojasnimo postupak procjene, praćenja i upućivanja, jer su imali nekih nejasnoća. Bilo je pitanja poput toga, kako će se to odvijati, kome se treba obratiti, gdje će se to raditi. Prepoznali smo potrebu da se neke stvari trebaju razjasniti, kako će se stvari s novim sustavom razvijati”, kazali su iz Centra za socijalni rad za Ramski Vjesnik.

Ranije bi najčešće školski djelatnici uočavali da djeca ne mogu pratiti redovni plan i program, nakon čega bi kontaktirali roditelje i uputi li ih da djecu odvedu na kategorizaciju.

“Kategorizacija se prije obavljala pred Komisijom za ocjenjivanje sposobnosti i razvrstavanje djece ometene u fizičkom i psihičkom razvoju. Komisija bi napravila nalaze i mišljenje koje bi dostavila nama, mi bismo napravili Rješenje gdje piše da dijete treba pohađati nastavu po prilagođenom planu i programu ili da ne može pratiti nikako i treba specijalnu školu. Tu bi se postavljale dijagnoze, o lakim, umjerenim ili teškim teškoćama u razvoju”, pojašnjavaju iz Centra.

Promjene u zakonima došle su 2022. godine, kada je ustanovljen novi Pravilnik kao temelj za trenutno vršenje procjene, praćenja i upućivanja.

“Glavni cilj je što ranije uočiti teškoće. Da škole, Dom zdravlja, centri, vrtići ili bilo koja druga ustanova/udruženje koji rade s djecom, mogu biti inicijatori da se pokrene postupak praćenja, da bi se djecu uputilo što ranije. Ne čekati da krenu u školu. Tad je već poprilično kasno. Cilj je da budu uključeni različiti stručnjaci. Da ne bude kao prije, da se izda Rješenje i da se čeka do re-kategorizacije koja je mogla biti za dvije, tri ili četiri godine, ovisno kada je rađena kategorizacija. Sada treba biti kontinuirano praćenje, rade se individualna planovi i programi, o tome kako postupiti s djetetom i tko će raditi s djetetom. U planovima će biti konkretna preporuka kojim stručnjacima i koliko često će se javljati dijete”, kažu iz Centra za Ramski Vjesnik.

Kroz novi sustav procjene, praćenja i upućivanja cilj je koristiti prije svega lokalne resurse za navedene individualne programe, dakle one u općini Prozor-Rama. Stručno tijelo će neovisno od situacije u pojedinoj općini vrlo jasno navesti što djetetu treba i rad s kojim stručnjakom ukoliko s djetetom već ne radi netko od stručnjaka.

“Kod nas imamo sreće da imamo dosta stručnjaka koji su uključeni u ovakve sustave, tako da će nama biti lakše”, zaključuju iz Centra.

Individualni programi i planovi su jedna vrsta i obaveze za roditelje koji možda nisu toliko aktivni u radu s djecom. Oni bi dobili jednu vrstu uputa.

“Naravno, svi žele najbolje za svoje dijete i radiš ono što misliš da je najbolje. Ali, kada postoji tim stručnjaka koji će ti reći:  ‘Ovo bi moglo biti korisno za tvoje dijete’, možeš učiniti mnogo više da pomogneš svom djetetu”, poručuju iz Centra.

Postupci procjene, praćenja i upućivanja nisu obavezni, a iz Centra ističu kako je najvažniji razgovor s roditeljima.

“Tu je najbolje razgovarati s roditeljima, koji bi trebali shvatiti koliko bi to doprinijelo njihovom djetetu. Jer, kroz novi sustav se sve svodi na to da se kod djeteta traže dobre strane i potencijali djeteta koji će se kasnije razviti. Da ne stagniraju, nego da se razvijaju sposobnosti koje dijete ima”, poručuju iz Centra.

“Roditelji nekada sami prepoznaju probleme, ali zbog straha od male okoline, zbog neupućenosti ne žele uputiti dijete na procjenu. Roditelji se, mislimo, često boje stigmatizacije te djece koja se vjerojatno i događa. Ali, nadamo se da se djeca uz prilagođenu nastavu i uz asistenta mogu ohrabriti i sudjelovati u skladu sa svojim mogućnostima”, poručuju iz Centra za socijalni rad.

Iz Stručnog tijela kažu ukoliko roditelj odbija određene vidove suradnje sa stručnjacima ostaje razgovor s roditeljima, pozivanje na prava djeteta ili pak kontaktiranje Centra za socijalni rad.

Na sastanku su sudjelovali djelatnici Centra za socijalni rad Prozor-Rama, udruge “Djeca nade”, Doma zdravlja “Rama”, JU Centra za prevenciju, rehabilitaciju i edukaciju Prozor-Rama, Osnovne škole Marka Marulića Prozor, OŠ „Alija Isaković“ Prozor, OŠ „Šćipe“, OŠ fra Jeronima Vladića Ripci, OŠ „Ivan Mažuranić“ Gračac, OŠ „Veselko Tenžera“ Uzdol, Srednja škola Prozor te Dječjeg vrtića „Ciciban“ Prozor-Rama.

Na tragu multidisciplinarne suradnje, navedene ustanove prema obavijesti Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ imenovale su koordinatore koji bi ubuduće trebali aktivno sudjelovati u zajedničkom radu sa Stručnim tijelom iz “Svetog Josipa Radnika” i centra “Los Rosales” u postupku procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju i invaliditetom, a riječ je o pedijatrima, psiholozima, pedagozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima.

Koordinatori u svakom trenutku mogu kontaktirati Stručno tijelo s mišljenjem da dijete treba uvesti u sustav procjene, ali prvenstveno moraju motivirati roditelje na inicijalni razgovor s timom Stručnog tijela.

Današnji sastanak od velike je važnosti za sve navedene ustanove, jer pojedine ustanove zbog propusta ministarstava nisu bili upoznati s imenovanjem koordinatora i novim sustavom procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju i invaliditetom, kao što je JU Centar za prevenciju, edukaciju i rehabilitaciju općine Prozor-Rama.