Ustavni sud FBiH odbio Bradarin zahtjev i potvrdio ustavnost Zakona o Južnoj interkonekciji
Ustavni sud FBiH donio je presudu kojom se utvrđuje da je Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska” donesen u skladu s Ustavom FBiH, saznaje Fokus. Ova presuda je donesena nakon što je predsjednica FBiH Lidija Bradara prvobitno podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
Bradara je prvo osporila Zakon, pa onda povukla apelaciju. Iz Ustavnog suda FBiH ovo su ocijenili neumjesnim, prenosi Fokus.
U političkom smislu ovo bi se moglo opisati kao svojevrsni šamar političkoj opciji kojoj pripada Bradara – HDZ BiH. Ova stranka već duže vrijeme opstuira implementaciju navedenog zakona, a dokaz za to je i njena apelacija.
Politički nalog Dragana Čovića
No, istovremeno, ovom presudom Ustavnom suda FBiH HDZ je dobio i drugi “šamar”. Naime, Ustavni sud FBiH nije prihvatio Bradarino povlačenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o “Južnoj interkonekciji”!
Podsjetimo, Bradara je po političkom nalogu njenog stranačkog predsjednika Dragana Čovića prvo podnijela apelaciju da bi je 11. veljače povukla.
“Nakon podnošenja zahtjeva nastupile su nove, relevantne okolnosti koje su izmijenile kontekst razmatranja predmetnog Zakona”, navela je tada u saopćenju.
Ovo njeno povlačenje apelacije, svakako, rezultat je snažne američke diplomatske inicijative prema političkim liderima, uključujući i Čoviću. Kao što poznato, otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel održao je seriju sastanka s političarima u BiH dajući im do znanja da je ovaj projekt američki strateški interes.
Štaviše, niz američkih službenika u priopćenjima je naglasilo da se radi o trenutno najvažnijem američkom projektu u BiH.
Što je naveo Ustavni sud FBiH
Kada je riječ o Bradarinom povlačenju apelacije, Ustavni sud FBiH je u presudi naveo da razlozi izneseni u njezinom podnesku o povlačenju zahtjeva nisu relevantni. Štoviše, naveli su da nisu umjesni.
U podnesku o povlačenju zahtjeva navodi se, da je zahtjev podnesen “u okolnostima u kojima su postojale ozbiljne dileme u pogledu ustavne usklađenosti pojedinih rješenja Zakona”. Potom, kako su nakon podnošenja zahtjeva nastupile “nove, relevantne okolnosti koje su bitno izmijenile činjenični i pravni kontekst u kojem se razmatra predmetni zakon”. Te kako su “u institucionalnim okvirima FBiH započeli procesi preispitivanja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na ovaj projekt”.
Na kraju se ukazuje na pojavu okolnosti koje upućuju “na skoru uspostavu dodatnih pravnih rješenja usmjerenih na otklanjanje ranije uočenih ustavnih i provedbenih nejasnoća”. Podnesak završava ocjenom podnositeljice zahtjeva da “u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona”.
Ustavni sud FBiH je utvrdio da niti jedan od gornjih navoda ne korespondira sa razlozima zbog kojih je zahtjev podnesen”. Ustavni sud Federacije, navodi se, posebno neumjesnim prigovor koji glasi “u ovom trenutku ne postoje opravdani razlozi za nastavak postupka ocjene ustavnosti predmetnog Zakona”.
Zanimljivo, Ustavni sud je još konstatirao da Bradara uopće nije osporila niti sadržaj Zakona niti njegove pojedine odredbe.
