Velika Gospa i mlada misa svečano proslavljeni u župi Rama-Šćit

Dvostruko je slavlje upriličeno u župi Rama-Šćit, svetištu Majke od milosti, Gospe ramske. Vjernici iz cijelog Ramskog dekanata, uz veliki broj hodočasnika i gostiju svečano su proslavili blagdan Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku gospu, dok je fra Mile Beljo je proslavio mladu misu.

Fra Mile je mladu misu predslavio pod geslom “Veliča duša moja Gospodina”, dok je tijekom mise propovijedao fra Miro Relota, definitoru i duhovniku u franjevačke provincije. Fra Mile je za kuma izabrao fra Andriju Jozića, dok je za civilne kumove izabrao Antu i Magdalenu Jeličić. Na početku misnog slavlja fra Mili su majka Marija i otac Mijo udijelili roditeljski blagoslov.

Okupljene je na samom početku misnog slavlja pozdravio mladomisnikov kum fra Andrija Jozić

“Danas na poseban način želim pozdraviti fra Milu Belju, moga kuma, njegove roditelje, brata Marka, sestru Valentinu, bližu i daljnju rodbinu. Pozdrav i Mluši koja je darovala prvoga fratra svećenika. Fra Mile pozdravljam te i čestitam ti što si postao fratar svećenik”, kazao je Jozić.

Fra Mile je rođen 10. kolovoza 1996. godine u Prozoru. Kršten je i krizman na Šćitu. Djetinjstvo je proveo na Mluši. Osnovnu školu završio u Ripcima, a srednju u Prozoru, a teologiju na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Svečane zavjete je položio 10. listopada 2021. godine. Za đakona je zaređen 23. listopada 2022. godine. Svećeničko ređenje bilo je na Petrovdan ove godine u Sarajevu.

“Dragi prijatelji i mi smo se jutros našli kao Marijini hodočasnici u Rami, na Šćitu, da slavimo nju, poniznu službenicu Gospodnju i preko nje zahvaljujemo Ocu nebeskomu na vidljivom daru njegove milosti. Na mladomisniku fra Mili Belji”, kazao je tijekom propovijedi fra Miro te istaknuo kako među osjećajima radosti, ponosa i zahvalnosti, postoji i osjećaj straha, posebno kod mladomisnika.

Biti melem ramskoga kraja

“Straha, i to Božjeg straha, jer njega je Gospodin izabrao u svoje apostole i prezbitere. Njega je Gospodin izabrao da živi i navješta radosnu vijest evanđelja, da slavi svetu euharistiju i hrani Tijelom Kristovim narod Božji. Njega je Gospodin izabrao da ispovijeda, da oprašta, da miri i pomiruje i vodi putem spasenja stado Božje”, kazao je fra Miro. U tome vodstvu svojih vjernika, poručio je fra Miro mladomisniku, nije dovoljno znati samo njihova imena, nego proniknuti u njihove emocije i stanja.

“Dobri pastir traži svoje ovce. Mile, pozvan si da tražiš svoje ovce, a ne da čekaš u sakristiji da se netko pojavi. Nemoj mi dozvoliti brate Mile da u župi imaš vjernika koji ne dolaze na misu u crkvu. Ne znaš što im je se dogodilo, nešto su ljuti na župnika, nešto su ljuti na svijet, na sebe same. Idi traži te ovce, povedi ih sa sobom. Dovedi ih, ne sebi, Kristu u crkvu, da od njega prime blagoslov”, poručio je fra Mili današnji propovjednik te dodao: “Mile, ti budi taj melem u ovome kraju i u cijeloj našoj provinciji i u cijeloj našoj Crkvi. Uvijek, melem koji će liječiti, koji će vidati rane, koji će davati olakšanje u životu.”

Na kraju misnog slavlja fra Mile je okupljenoj obitelji, rodbini, fratrima, prijateljima i svim ostalim vjernicima uputio poruke zahvale

“Hvala Bogu na daru života, na daru redovništva i svećeništva. Zatim veliko hvala mojim roditeljima. Mami Mariji i tati Miji, sestri Valentini i zetu Jozi, malom braci kojeg sestra nosi u stomaku. Bratu Marku i nevjesti Anđelini, malom Mihaelu, babi Janji, koji su mi bili velika podrška u svakom pogledu do ovoga dana. Bez njih i njihove podrške bilo bi pun teže. Nek’ vas Bog blagoslovi i nagradi”, poručio je obitelji fra Mile te se posebno na emotivan način zahvalio onima koji danas nisu mogli biti s njim, pokojnim članovima obitelji.

Fra Mile je posebno zahvalio svim ramskim fratrima koji su se našli na njegovom putu redovništva i svećeništva, gvardijanima i župnicima fra Mati Topiću, fra Tomislavu Brkoviću na pisanju molbi za primanje u samostan, časnim sestrama Emi, Vereni i Vesni, kao i svim ostalim sestrama. Propovjedniku fra Miri Reloti, na poticajnim riječima i duhovnom vodstvu do svećeništva. Fra Nikoli Kozini, duhovnom vodstvu za vrijeme đakonske službe, fra Mogomiru Kikiću i fra Jozi Marinčiću te kumu fra Andriji Joziću.

Svetkovina Velike Gospe

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori Sv. Bernard, Sv. Antun Padovanski i drugi.

Kada je objavio dogmu o Marijinu Uznesenju, 1950., papa Pio XII. nije želio objasniti je li Djevica umrla i uskrsnula odmah ili je išla izravno u nebo i nije umrla. Trenutno, kao u prvim stoljećima Crkve, najveći dio teologa misli da je Marija umrla, ali jednako kao i Krist – njezina smrt nije bila danak grijeha – bila je bezgrešna! – nego da bi se posve poistovjetila s Isusom.

Na Istoku se od 6. stoljeća slavi blagdan Usnuća Djevice, prijelaz koji je sličniji snu nego smrti

Oci su, prije svega od 4. i 5. stoljeća upućivali na pojedinosti o Usnuću i Uznesenju Djevice utemeljenom na predaji koja je nastala u 2. stoljeću. Prema toj predaji, kada je Marija bila blizu napuštanja ovoga svijeta, svi apostoli osim Jakova Starijeg, koji je pretrpio mučeništvo, i Tome, koji se nalazio u Indiji, okupili su se u Jeruzalemu kako bi u posljednjim trenucima bili s njom.

Ono što je posve sigurno jest da Djevica Marija, posebnom milošću svemogućega Boga, nije okusila trulež smrti, nego da je njezino tijelo, proslavljeno od Presvetoga Trojstva, ujedinjeno s dušom i da je Marija bila uzdignuta na nebo, odakle kraljuje u slavi, zajedno s Isusom, kako bi slavila Boga i zagovarala čovjeka.

Danas se ova svetkovina slavi kao državni blagdan u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Neradni je dan u Republici Hrvatskoj.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je 13 župa posvećeno Uznesenju Blažene Djevice Marije, od kojih su tri svetišta: Breške, Dolac, Haljinici, Komušina, Korace, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šcit, Suho Polje, Stup, Tolisa, Uskoplje.