Veliki napad Rusa, prvi put ga odbijali i francuski Miragei!
Događaje u Ukrajini i ostalim zemljama Europe iz minute u minutu prati Jutarnji list:
Ključni događaji
• Rusi su napali energetska i plinska postrojenja u Ukrajini
• Kremlj prijeti odgovorom na “militarizaciju Europe”
• Sprema se američko-ukrajinski sastanak u Saudijskoj Arabiji, putuje i Zelenski
• Orbán otkrio zašto je stavio veto i poručio da će plan za Ukrajinu “uništiti Europu”
Sve događaje vezane uz turbulentne političke pregovore u kontekstu primirja u Ukrajini pratili smo i jučer. Detalje provjerite OVDJE
Erdoğan Rusiji: Prekinite zračnu i pomorsku agresiju
Nakon sastanka u Bruxellesu, oglasio se i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji je poručio da podržava prekid zračne i pomorske agresije “kao mjeru izgradnje povjerenja među stranama”, kao i “uspostavu hitnog prekida vatre”.
Erdoğan je istaknuo da je potrebno uspostaviti “čvrsto diplomatsko tlo” na kojem će sukobljene strane sjesti za pregovarački stol radi postizanja “pravednog, trajnog i časnog mira”.
Na primirje u zraku i na moru danas je ponovno pozvao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poručivši da je Rusija “jedini izvor rata u ovoj zemlji”.
Kremlj prijeti odgovorom na “militarizaciju Europe”
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov na svojem je dnevnom brifingu s novinarima rekao da će Kremlj možda morati odgovoriti na “konfrontacijsku retoriku” iz Bruxellesa te da je najavljena militarizacija “usmjerena protiv Ruske Federacije”.
– Potencijalno, to može biti predmet duboke zabrinutosti za nas. Odgovor bi mogle biti relevantne recipročne mjere kako bismo osigurali svoju sigurnost. Ova konfrontirajuća retorika i rasprave u Bruxellesu i ostalim europskim prijestolnicama ozbiljno su u suprotnosti s traženjem načina mirnog rješenja u Ukrajini – rekao je Peskov.
Peskov je potvrdio da je Rusija “u kontaktu” sa SAD-om o pripremama za razgovore o Ukrajini, ali dodao da nema novih detalja. Također, Moskva još uvijek nije imenovala glavnog pregovarača za razgovore o miru u Ukrajini.
Ruski analitičar: Ako Francuzi upotrijebe nuklearno oružje, prijeti im tisuću Černobila
Korištenje nuklearnog oružja koje najavljuje Emmanuel Macron bi za posljedicu moglo stvoriti nekoliko Černobila. Teritorij Francuske bi zapravo prestao postojati – rekao je Aleksej Leonkov, urednik ruskog vojnog magazina Arsenal Otečestva, u razgovoru za režimsku novinsku agenciju Sputnik. Više pročitajte OVDJE.
Deset ljudi ozlijeđeno u napadima, uključujući jedno dijete
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko objavio je nove detalje napada koji su Rusi noćas izveli na energetsku i plinsku infrastrukturu u Ukrajini. Ozlijeđeno je najmanje 10 ljudi, od čega jedno dijete, rekao je.
– Moskva pokušava povrijediti obične Ukrajnice napadima na postrojenja za proizvodnju energije i plina. Putinov režim nas želi ostaviti bez svjetla i topline, a najveću štetu nanijeti običnim građanima – rekao je Galuščenko.
Rusija je u više navrata gađala elektroenergetsku mrežu Ukrajine otkako je prije više od tri godine izvršila invaziju na susjednu zemlju. Noćašnje napade na Telegramu je potvrdilo i Rusko ministarstvo obrane.
“Ciljevi napada su postignuti i sve mete su pogođene”, objavili su.
Ukrajinci prvi put koristili francuske borbene avione Mirage 2000
Ukrajinske zračne snage noćas su u obrani ukrajinskog neba prvi put koristile francuske borbene avione Mirage 2000, koji su u Ukrajinu stigli prije mjesec dana.
Ukrajinska je vojska objavila da je tijekom noći oborila 34 ruske rakete i 100 dronova, a većina je bila usmjerena na energetska i plinska postrojenja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u lipnju prošle godine obećao da će se ukrajinski piloti obučavati na Mirageu 2000, što je bio važan doprinos u vojnoj pomoći Ukrajini.
“Ukrajinski piloti koji su nekoliko mjeseci trenirali u Francuskoj sada će braniti nebo nad Ukrajinom”, objavio je tada francuski ministar obrane Sébastien Lecornu.
Britanski diplomat: Putin će pristati na mir samo ako mu to bude atraktivno
Vladimir Putin pristat će na primirje u Ukrajini samo ako će to biti “pod njegovim uvjetima”, rekao je za Sky News britanski diplomat i bivši veleposlanik u Rusiji Sir Laurie Bristow.
On ističe da prekid vatre Kremlju mora biti “atraktivan”.
– Putinovi uvjeti znače da mu prekid vatre mora biti privlačnija perspektiva od nastavka rata. A primirje se može dogoditi na jedan od dva načina. Ili je oslabljena Ukrajina ili Rusija. U ovom trenutku, čini mi se da je Ukrajina na bojištu oslabljena obustavom američke vojne potpore – rekao je Bristow.
Rusi dronovima i raketama napali ukrajinska plinska postrojenja
Ruske snage pogodile su energetsku i plinsku infrastrukturu Ukrajine u svom najnovijem napadu bespilotnim letjelicama i raketama, rekao je u petak ukrajinski ministar energetike.
– Još jednom se energetska i plinska infrastruktura u raznim regijama Ukrajine našla pod masivnom raketnom vatrom i vatrom iz bespilotnih letjelica – objavio je ministar energetike German Galuščenko na Facebooku.
U napadu su oštećena postrojenja za proizvodnju prirodnog plina ukrajinske državne naftne i plinske tvrtke Naftogaz, navodi se u priopćenju tvrtke.
– Oštećena su proizvodna postrojenja koja osiguravaju proizvodnju plina. Srećom, nije bilo žrtava – objavio je Naftogaz na Telegramu.
Guverner Ternopila na zapadu Vjačeslav Nehoda rekao je da je napad pogodio kritično industrijsko postrojenje pa najavio moguća ograničenja opskrbe plinom. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je projektil i nije bilo žrtava, rekao je u objavi na Telegramu.
U sjeveroistočnom gradu Harkivu, ruske snage napale su civilno poduzeće i ranile najmanje pet osoba, a u sjevernoj regiji Černihivu pogođen je proizvodni pogon, tvrde guverneri.
Rusija, koja je svoje napade raketama i bespilotnim letjelicama prethodno usmjeravala na ukrajinski elektroenergetski sektor, posljednjih je mjeseci oštro pojačala svoje napade na ukrajinska skladišta plina i proizvodna polja.
Orbán: Europa se želi uništiti! Nakon nekoliko tjedana shvatit će da nemaju novca
EU si ne može priuštiti financiranje vojnih napora Ukrajine jer financijska pomoć SAD-a više nije zajamčena, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u petak nakon što su čelnici 26 zemalja EU-a bez Mađarske potpisali izjavu u kojoj su izrazili podršku Ukrajini.
Orban, saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji također njeguje veze s Moskvom, rekao je za državni radio da će njegova vlada u Mađarskoj pokrenuti “javno savjetovanje” o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji u nadolazećim tjednima.
Mađarski premijer, na vlasti od 2010., pokreće tu državnu političku kampanju dok su pred njim izbori 2026., a gospodarstvo tek izlazi iz inflacijske krize. Osim toga problem mu predstavlja rastuća nova oporbena stranka koja predstavlja najveći izazov njegovoj vladavini dosad.
Europski čelnici u četvrtak su podržali planove za veću potrošnju na obranu i nastavak stajanja uz Ukrajinu u svijetu uzdrmanom preokretom američke politike Donalda Trumpa.
Obrambeni samit Europske unije u Bruxellesu održao se usred bojazni da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla sljedeće napasti neku državu EU i da se Europa više ne može osloniti na SAD da će joj priteći u pomoć.
Ali Orban, koji je od početka rata odbijao slati oružje Ukrajini i održavao bliske odnose s Moskvom, rekao je da bi Europa umjesto produljenja rata trebala podržati Trumpove mirovne pregovore.
Rekao je da bi način na koji EU sada želi podržati Ukrajinu, istovremeno povećavajući europsku potrošnju za obranu, “uništio Europu”.
– Ako sada SAD odustane (od financiranja rata)… kako bi ostalih 26 država članica imalo priliku odvesti ovaj rat do kraja? – rekao je Orban za državni radio.
– Danas se čini da sam stavio veto. Ali za nekoliko tjedana oni će se vratiti i pokazat će se da nema novca za te ciljeve.
Grafikon: Ukupna pomoć Ukrajini po zemljama do kraja 2024.
Trump je rekao da Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. U četvrtak je izrazio sumnju u svoju spremnost da brani saveznike Washingtona u NATO-u, rekavši da to neće učiniti ako ne plaćaju dovoljno za vlastitu obranu.
Njegova odluka da prijeđe s čvrste potpore SAD-a Ukrajini na pomirljiviji stav prema Moskvi duboko je uznemirila Europljane koji Rusiju vide kao najveću prijetnju.
Kina: Ukrajini treba pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je Kina voljna surađivati s međunarodnom zajednicom kako bi Ukrajini donijela “pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum”, prenosi Sky News.
Istaknuo je da je važno postići sporazum koji “svaka strana može prihvatiti”.
– Voljni smo surađivati u skladu sa željama relevantnih strana kako bi se postiglo konačno rješenje krize i trajni mir, te ćemo nastaviti igrati konstruktivnu ulogu – rekao je Wang.
Rusi napali mete na zapadu Ukrajine, Poljska digla avione
Poljska je jutros objavila da je digla avione zbog “intenzivne aktivnosti” ruskih zračnih snaga koje su izvele napade na objekte koji se nalaze, između ostalog, i u zapadnoj Ukrajini, prenosi BBC.
“Poljski i saveznički zrakoplovi počeli su djelovati u našem zračnom prostoru. Operativni zapovjednik aktivirao je sve raspoložive snage i sredstva kojima je raspolagao. Dežurni borbeni zrakoplovi su postrojeni, a zemaljski sustavi protuzračne obrane i radarsko izviđanje u najvišem su stupnju pripravnosti”, priopćilo je Operativno zapovjedništvo Poljskih oružanih snaga.
Poljska vojska rutinski izdaje takvo priopćenje kada ruski projektili napadaju mete u zapadnoj Ukrajini.
Trump doveo u pitanje predanost NATO-u i solidarnost saveznika, Macron mu odgovorio
Donald Trump je u četvrtak doveo u pitanje i predanost Sjedinjenih Država NATO-u i solidarnost savezničkih zemalja unutar transatlantskog obrambenog saveza, izazvavši reakciju Emmanuela Macrona, koji je pozvao na “poštovanje”.
“Ako ne plate, neću ih braniti”, rekao je novinarima u Ovalnom uredu.
Trump je često postavljao pitanje trebaju li Sjedinjene Države — daleko najveća vojska u transatlantskom savezu i krajnji jamac europske sigurnosti od Drugog svjetskog rata — nastaviti svoju središnju ulogu u NATO-u.
Republikanac, koji je započeo svoj drugi mandat u siječnju, stalno kritizira da neke članice NATO-a ne izdvajaju dovoljno za svoje obrambene proračune i da se previše oslanjaju na Sjedinjene Države.
“Trebali bi plaćati više”, rekao je.
“Moj najveći problem s NATO-om (…) je taj da kada bi Sjedinjene Države imale problem i mi bismo pozvali Francusku ili druge zemlje koje neću imenovati i rekli ‘imamo problem‘, mislite li da bi došli i pomogli nam, kao što bi trebali? Nisam siguran…”, rekao je Trump.
“Mi smo lojalni i vjerni saveznici”, odgovorio je Emmanuel Macron.
“Uvijek smo bili tu jedni za druge”, rekao je Macron novinarima u Bruxellesu nakon sastanka čelnika EU-a na kojem su se dogovorili o jačanju obrane Europe.
Francuski predsjednik je naglasio da Francuska osjeća “poštovanje i prijateljstvo” prema Sjedinjenim Državama i njihovim čelnicima te da i sama “ima pravo zahtijevati istu stvar” od Amerikanaca.
U jednoj se zgradi nalazi rješenje svih aktualnih problema koje Europa ima s naoružanjem i Vladimirom Putinom
Adut u rukavu sa svih strana pritisnute Europe, koja se trenutačno muči tražeći odgovor na prijetnju iz Rusije, mogla bi biti zamrznuta ruska imovina na Zapadu o kojoj se posljednjih tjedana sve više priča. Riječ je o približno 300 milijardi eura koje je Kremlj uoči rata držao spremljene u zapadnim bankama, a koje su, prema mišljenju mnogih, rješenje na pladnju za financijske probleme ukrajinske i europske obrane. Više pročitajte OVDJE.
Nakon teških uvreda, Putin je stao pred kamere i, čini se, otvoreno zaprijetio Macronu
Vladimir Putin je u četvrtak, dan nakon što je Emmanuel Macron prozvao Moskvu prijetnjom Europi i govorio o zaštiti drugih europskih država francuskim vojnim arsenalom, rekao da su neki ljudi “zaboravili što se dogodilo Napoleonu”. Više pročitajte OVDJE.
Plenković nakon završetka kritičnog summita o Ukrajini: ‘Gotovo je nevjerojatno što se danas dogodilo…‘
Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak nakon završetka izvanrednog samita da Europska unija vrlo brzo napreduje u jačanju svojih obrambenih sposobnosti.
“Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura”, rekao je Plenković nakon završetka samita. Više pročitajte OVDJE.
Trump najavio da ide u Saudijsku Arabiju: ‘I Ukrajinci i Rusi žele dogovor jer nemaju izbora‘
Američki predsjednik Donald Trump iznio je svoje mišljenje o pregovorima usmjerenim na okončanje rata u Ukrajini.
Mislim da Ukrajina želi sklopiti dogovor jer nemaju izbora”, rekao je on novinarima u Ovalnom uredu.
“Također mislim da Rusija želi sklopiti dogovor na jedan određeni drugačiji način – drugačiji način koji samo ja znam – ni oni nemaju izbora”, rekao je Trump, kako prenosi BBC.
Američko izaslanstvo trenutačno planira sastanak s ukrajinskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji idućeg tjedna – što su potvrdili američki dužnosnici i Volodimir Zelenski – a novinari su američkog predsjednika pitali hoće li također posjetiti zemlju kako bi se sastao s Vladimirom Putinom.
“Ne znam, ne mogu vam reći”, odgovorio je i dodao: “Idem u Saudijsku Arabiju”.
Kako je prenijela Al Arabiya, Trump je u četvrtak rekao da planira putovati u Saudijsku Arabiju u idućih mjesec i pol dana. “Imam sjajan odnos s njima i bili su jako fini. Ali oni će potrošiti puno novca (na) američke tvrtke za kupnju vojne opreme i drugih stvari”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
Nije jasno hoće li Saudijska Arabija biti njegov prvi službeni posjet inozemstvu, ali je nagovijestio da bi to mogao biti slučaj.
Tijekom svog prvog mandata, Trump je prekršio tradiciju putovavši prvo u Rijad.
Trump je također rekao kako očekuje da će se u jednom trenutku sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, ali nije rekao hoće li to učiniti tijekom nadolazećeg putovanja.
Trump je također ponovno upozorio da SAD neće braniti NATO saveznike koji ‘ne plaćaju‘ dovoljno za vlastitu obranu, prenosi The Guardian.
“Mislim da je to zdrav razum”, rekao je američki predsjednik novinarima u Ovalnom uredu.
Trump je dalje rekao da bi zemlje NATO-a “trebale plaćati više”. “To stvarno nije dovoljno”, rekao je.
Države EU-a koje su članice NATO-a pozvane na koordinaciju uoči samita Saveza
Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije samita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.
“Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči samita NATO-a u lipnju 2025. godine”, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.
U zaključcima se “naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”.
Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.
U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.
Navodi se da “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”.
Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.
Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati “održivost duga”, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.
Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.
Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.
Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.
U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.
Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.
I Zelenski ide u Saudijsku Arabiju: ‘Sastanak s Amerikancima idući tjedan‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se ukrajinski pregovarači idući tjedan sastati s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji te da u tu zemlju putuje i on.
“Sljedeći ponedjeljak imam planiran posjet Saudijskoj Arabiji na sastanak s prijestolonasljednikom (Mohammedom bin Salmanom). Nakon toga moj će tim ostati u Saudijskoj Arabiji kako bi radio s našim američkim partnerima”, stoji u objavi na društvenim mrežama, kako prenosi BBC.
Zelenski je također poručio da će Ukrajina “konstruktivno” surađivati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na postizanju “brzog” i “trajnog” mira.
Putovanje Zelenskog u Saudijsku Arabiju 10. ožujka je unaprijed planirani posjet, prenosi BBC. Ukrajinski predsjednik prvotno se trebao sastati s najvišim saudijskim dužnosnicima prošlog mjeseca, no odlučio je odgoditi svoj put zbog američko-ruskih pregovora koji su održani 18. veljače, na koje Kijev nije bio pozvan.
Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini: Svi za, samo Orban protiv
Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.
U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.
Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.
