VIADUCT JOŠ U ZRAKU: Dug BiH narastao na 112 milijuna KM
Od 1. ožujka do 2. lipnja dug prema slovenačkoj tašna-mašna firmi „Viaduct“, po osnovu kamata, povećan je za 1.721.998,68 KM. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužiteljstva BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju. Za 9. lipnja zakazano je javno saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca, a istog dana i UIO BiH će otvoriti ponude za kupovinu zgrade u Banjaluci. Tri dana kasnije i Sud BiH će održati javnu raspravu u predmetu protiv prvostepeno presuđenog Milorada Dodika.
Bosna i Hercegovina još nije izmirila dug po arbitražnoj presudi prema slovenačkom „Viaductu“. Danas on iznosi 111.891.854 KM i od 1. ožujka povećan je za 1.721.998,68. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju.
Za protekla 92 dana građani su se naslušali svega, a posljednje je da se Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem (SNSD) od 13. svibnja nije udostojilo da Predsjedništvu BiH pošalje dorađeni budžet državnih institucija za ovu godinu. Za to vrijeme teče i rok za dostavu ponuda Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu zgrade u Banjoj Luci. Sve ide na ruku Mili Radišiću, presuđenom kriminalcu i kumu prvostepeno presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji ima građevinu kakvu traži direktor UIO Zoran Tegeltija (SNSD).
Sve bitno i što može da se dovede u vezu s rješavanjem pitanja „Viaduct“ zbijeno je u lipanj
Predsjedništvo BiH je Amidžiću još 13. svibnja budžet vratilo na doradu, jer članovi Denis Bećirović i Željko Komšić nisu prihvatili da se 200 milijuna KM iz dobiti Centralne banke BiH koristi za isplatu duga Slovencima.
Dva dana lipnja
Dok Amidžić čeka stranačkog šefa koji će mu reći kako da misli, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH za 9. lipnja zakazao je javno slušanje o svim arbitražnim sporovima, ne samo „Viaductu“.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović najavio je da će tada razgovarati sa sadašnjom i bivšom strukturom Pravobranilaštva BiH.
“To je sedam ljudi koji imaju ključne informacije o periodu od 2012. do danas“, rekao je.
Prema jednom od ranije predloženih rješenja, dug bi trebalo isplatiti iz sredstava namijenjenih za kupovinu zgrade za potrebe UIO, uz povlačenje dodatnih sredstava i iz drugih kapitalnih projekata koji još nisu završeni.
Međutim, u danu najavljenom za saslušanje komisija za javne nabavke UIO BiH otvoriće ponudu(e), jer tender nesmetano privodi kraju, nakon uložene žalbe i izmjene dokumentacije.
„U prvom pozivu bilo je definisano da će opremljenost objekta nositi maksimalno 20 odsto od ukupnog broja bodova u konačnom zbiru. Maksimalan broj bodova je bio predviđen za ponuđača koji ponudi objekat koji ima video nadzor, vatrodojavu, grijanje/hlađenje, server sobu i agreagat. U slučaju da neki od njih nema neku od navedenih stavki, nije mogao dobiti ni jedan bod. Izmjenom uslova napravljen je novi sistem u kojem će se cijeniti visoki, srednji i niži standardi u pogledu opremljenosti koji će nositi 20, 10 ili jedan bod. Prvi lot je vrijedan 67.499.999 KM sa PDV-om i odnosi se na kupovinu objekta za smještaj zaposlenih i prateće opreme za glavnu kancelariju. Drugi od 31.999.999 KM sa porezom obuhvata kupovinu prostora za Regionalni centar Banjaluka“, pisao je Žurnal.
Sve ovo opet ide na ruku „Grand Tradeu“ u Radišićevom vlasništvu, koji se i u prethodnim pozivima jedini javljao
U međuvremenu, Sud BiH objavio je da će Apelaciono vijeće tri dana kasnije održati javnu raspravu u predmetu protiv Milorada Dodika. Optužnicom iz 2023. godine Dodika i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS, teretilo se za sistemsko podrivanje državnog autoriteta donošenjem zakona kojima se Republika Srpska “odvaja” od nadležnosti Ustavnog suda BiH i odbija priznati odluke visokog predstavnika u BiH. Tužioci su tvrdili da su sporni zakoni direktno ugrozili suverenitet države i otvorili put secesiji RS. Prvostepeno Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, a Lukić oslobođen optužbi.
Podsjećanje na “Viaduct”
Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna firme “Viaduct” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran.
Godine 2013. Vlada, kojom presjedava Željka Cvijanović, sa “Hidroelektranama na Vrbasu” potpisuje koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebao graditi “HES Vrbas“.
Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 milijuna maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine traži raskid koncesije potražujući 46 milijuna KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Vijaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.
Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora. Entitetskim funkcionerim postaje jasno da im slijedi veliki financijski problem. Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Vijećem ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP) potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od RS.
Izvor: Žana Karić Gauk/Žurnal