Više od milijun građana strepi hoće li imati što jesti, sve više ih krade hranu

Cijene osnovnih namirnica dosegnule su astronomske visine. Statistika kaže da je inflacija u prvoj polovini godine, u odnosu na prethodnu, veća za gotovo devet posto, piše Večernji list BiH.

Ti brojevi u praksi znače da je mnogim građanima postalo nedostupno čak i ono najosnovnije, a o razmjerima siromaštva govori i povećan broj krađa hrane po trgovinama i trgovačkim lancima. Siromaštvo u Bosni i Hercegovini dobilo je novu dimenziju.

Osim onih koji prosjače na ulici i po kontejnerima traže zalogaj starog kruha, sve je više građana koji kradu hranu, konzerve, meso i paštete u trgovačkim lancima.

Socijalni razlozi

Nekada su se krala skupa alkoholna pića, ali se u posljednje vrijeme to značajno promijenilo. Proizvodi na koje trgovci stavljaju “zujalice” postaju sve čudniji. Primjerice, salama je proizvod na koji se nikada nije stavljala “zujalica”, na čokolade i konzerve također. Nekada su “zujalice” stavljali samo na skupa alkoholna pića, a sada iz dana u dan povećava se broj proizvoda koje su trgovci prinuđeni označiti uređajima protiv krađe. Za zaštitu većine prehrambenih proizvoda trgovci koriste male ljepljive “zujalice” koje se stavljaju u unutrašnjost ambalaže, no vještim kradljivcima čak ni to nije prepreka jer pronađu način kako skinuti “zujalicu”.

Jasno je da su brojne krađe koje se događaju u supermarketima odraz financijske situacije u kojoj živi većina bh. građana

S obzirom na nezaustavljivi rast cijena apsolutno svih roba i usluga, ne možemo očekivati ništa drugo nego povećanje ovakvih slučajeva. Najžalosnije je to što posljedice sitnih krađa najčešće snose sami trgovci jer ako se nakon inventure pokaže manjak, koliki god on bio – plaćaju ga oni sami.

“Oduvijek je bilo kleptomana koji će ukrasti bilo što. E, sad se postavlja pitanje krade li netko kruh ili neku od sitnica koje se inače kradu. Trgovci su oduvijek imali s tim problema i uvijek će imati. Međutim, ako netko ukrade kruh ili salamu, to radi iz potrebe. Odjeća je već godinama uglavnom osigurana “zujalicama” i jako ju je teško iznijeti iz trgovine. Međutim, mnogo je razloga, prvenstveno socijalnih, u porastu krađa”, kazala nam je Murisa Marić iz Udruge potrošača DON iz Prijedora. Bh. društvo nezaustavljivo srlja u bijedu.

Sve više gladnih

Rezultati ankete provedene u BiH govore da se 12% ispitanika izjasnilo kako je u stanju povremenog prehrambenog siromaštva, dok jedna trećina smatra kako neće imati siguran obrok, a njih čak 80% izloženo je riziku od nedostatka hrane. Iako se radi o uzorku, ako se ovi brojevi primijene na 3,531.159 stanovnika u BiH, prema posljednjem popisu iz 2013., izračun je više nego alarmantan – više od 420.000 ljudi u BiH u stanju je povremenog prehrambenog siromaštva, a više od milijun njih strepi hoće li imati što jesti. Čak i ako ovaj broj prepolovimo, ostaje realnost da su mnogi u BiH ili suočeni s gladovanjem, ili povremeno gladuju ili strepe od gladovanja.

“Prijašnjih godina u trgovačkim centrima krale su se druge stvari, najčešće su se krali tekstilni proizvodi i odjeća, ali ako se došlo u situaciju, a priča se o tome, da su potrošači, građani, počeli uzimati i prehrambene proizvode, onda znate da je sigurno situacija jako teška, znači da je kupovna moć opala s obzirom na prethodno razdoblje i da je inflacija učinila svoje”, kazao je za BHRT Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono”, Bijeljina.

Krađa hrane pokazatelj je duboke krize i alarm nadležnima da treba odmah reagirati, smatra sociolog Drago Vuković

“Sva ova postkomunistička društva su siromašna, društva u tranziciji, nisu pokrenula snažan kotač razvoja kao što se to radi u drugim društvima, a s druge strane, imamo jaku korupciju i kriminal. I onda dobivamo posljedicu koju vi spominjete”, istaknuo je Vuković.

MUP SŽ je u ovoj godini evidentirao 715 slučajeva koji se tretiraju kao kazneno djelo krađe, a 199 dogodilo ih se u maloprodajnim objektima (trgovine, supermarketi, samoposluge…). Usporedbe radi, u cijeloj 2022. zabilježeno je 200 krađa u maloprodajnim objektima. Naravno, većina takvih vrsta nedjela ne prijavi se nadležnim tijelima, stoga je jasno da je ovaj broj mnogo veći od registriranog.