VLADA HNŽ ZAOBILAZI ZAKON O MINIMALCU: Spremačice i domari dobivaju povećanje, asistentima u nastavi ostaje 800 KM

Kad se vlast hvali brigom za obrazovanje, često zaboravi na one koji ga čine mogućim – asistente u nastavi. Tako će ovi visokoobrazovani ljudi u Hercegovačko neretvanskoj županiji, koji svakodnevno pomažu djeci s poteškoćama u razvoju, i dalje raditi za plaću ispod minimalca – jer, očito, za njih zakoni vrijede samo na papiru.

A kad se pobune? Prebacuju ih od jednog ministarstva do drugog.

I tako, dok spremačice i domari u školama prema novom zakonu očekuje povećanje minimalne plaće prema novom federalnom zakonu, asistenti ostaju zakinuti – jer, izgleda, njihova stručnost, predanost i svakodnevna borba s izazovima djece s poteškoćama jednostavno nisu dovoljno važni.

Umjesto 1000 KM ipak 800 KM

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, koja bi trebala provoditi zakone, odlučila je da se ovaj zakon na asistentima u nastavi – ne provodi.

Jer zašto provoditi Zakon o minimalnoj plaći na svima?

”Iako je Zakon o minimalnoj plaći na razini Federacije obvezan, Vlada HNŽ odlučila nam je plaću isplatiti prema ranijoj Odluci iz travnja 2024. godine koju smo potpisali početkom ove školske godine. Umjesto 1000 KM mi ćemo primiti plaću od 800 KM neto. Izgleda da smo mi Vladi HNŽ stvarno dno dna kada jedino za nas nema sredstava u proračunu”, stoji u pismu koje su uputili našoj redakciji.

Zatražili smo službeno objašnjenje od Ministarstva obrazovanja glede ove odluke, no do objave ovoga teksta nismo dobili odgovor.

U dopisu resornog ministarstva upućenom svim školama u HNŽ-u 10. veljače kao neki oblik objašnjenja tek stoji kako bi “netransparentno trošenje proračunskih sredstava moglo povući pitanje odgovornosti odgovorne osobe u pravnom licu”

.

”Labirint birokratskog ping-ponga”

Ministarstvo financija ove županije 30. siječnja uputilo je obavijest svim korisnicima proračuna da u zahtjevu za plaću za siječanj 2025. godine posebno navedu uposlenike kojima je neto plaća manja od 1000 KM.

Pred sam obračun plaća asistenti u nastavi u osnovnim i srednjim školama HNŽ-a saznaju da oni nisu uključeni u ovu odluku!

”Pred obračun plaće u školama dobijemo neslužbenu obavijest da asistenti u nastavi nemaju pravo na minimalnu plaću, iako zakonom u FBiH imaju svi, bez iznimke. Saznajemo da će nama isplatiti plaću po ranijoj odluci jer ne žele netransparentno trošiti novac iz proračuna”, navode u pismu asistenti.

Kad su zbog navedene odluke zatražili objašnjenje, naišli su na ”labirint birokratskog ping-ponga”.

Škole kažu da nije do njih, Ministarstvo obrazovanja prebacuje lopticu Ministarstvu financija, a oni opet natrag na obrazovanje.

”Na kraju se sve svodi na činjenicu da Vlada ne želi mijenjati ugovore, jer, valjda, zakon o minimalnoj plaći vrijedi za sve – osim za one koji nemaju moćne sindikate ili političke veze”, navode u svom pismu.

Ili potpis, ili nema plaće svima

Resornom ministarstvu javno pismo nedavno su uputili i računovođe zaposleni u osnovnim i srednjim školama Hercegovačko-neretvanske županije u kojem su upozorili na ozbiljan problem u obračunu plaćanja. Istaknuli su kako se od njih tražilo potpisivanje potvrde o ispravnosti obračuna, iako su svjesni da isti nije ispravan.

U pismu su naglasili kako im je jasno dano do znanja da, ”ukoliko odbiju potpisati, nitko od zaposlenih neće primiti plaću”.

”Trenutna izmjena Zakona gdje je kod minimalne plaće podignut prag na 1000 KM dolazimo do zastrašujućeg! Kod obračuna plaća asistentima nije podignut minimalan prag na 1000 KM kao i spremačicama koje se nalaze na zamjenama. Od nas se računovođa zahtijeva potpisana potvrda o ispravnosti obračuna koji naravno nije ispravan, te ukoliko isti izostane rečeno nam je da nitko plaću neće primiti. Ovim putem vas pozivamo da se oglasite povodom svega navedenog i žurno nađete neko rješenje”, stoji u pismu računovođa.

Ovo su nam u svom pismu potvrdili i asistenti u nastavi u školama u HNŽ-u.

”Računovođe su jasno upozorile da ovakav obračun nije zakonit i da će, ako stave svoj potpis, postati suučesnici u nečemu što bi ih moglo koštati odgovornosti pred zakonom. Svojim javnim pismo ogradili su se od odluke Ministarstva i potpisali ono što su ih uvjetovali”, istaknuli su u pismu.

”Sami u svojoj borbi”

Navode kako im, bez podrške sindikata i bez mogućnosti razgovora s premijerkom Marijom Buhač, ostaje jedino sudska bitka za svoja prava.

”Ostajemo sami u svojoj borbi. Nismo u sindikatu, nema se tko za nas boriti, a iskreno nije nikome ni stalo do toga. Jedino što nam ostaje je pravna bitka na koju naravno imamo pravo”, ističu asistenti u nastavi u pismu koje su uputili našoj redakciji.

Nekad su ih plaćali roditelji

Vlada Hercegovačko neretvanske županije je 2017. godine krenula s angažiranjem asistenata u nastavnom procesu, kada ih je bilo tek 12, što se kroz godine povećavalo kako je rastao broj djece kojima su utvrđene razvojne poteškoće i omogućeno redovito školovanje uz potporu nastavnog pomoćnika. Da bi u školskoj 2024./25. godini rad u osnovnim školama HNŽ-a započelo 199 asistenata te 17 asistenata u srednjim školama.

Inače, iako je Vlada bila obvezna od samog početka djeci osiguravati besplatno asistente u nastavi, jer osnovno obrazovanje je zakonom obvezno što znači da mora biti i besplatno, roditelji su ih bili prisiljeni plaćati sami.

Godine 2018. Vlada je ipak na sebe preuzela jednim dijelom financiranje asistenata u nastavi. Plaća je tada asistentu u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim škola iznosila 400 KM i minimalno se povećala do 700 KM bez prava na topli obrok i putne troškove.

Tek školske godine 2023/2024. godine Vlada HNŽ izjednačila je asistente u nastavi s drugim nastavnim osobljem i povećala im primanja sa 700 na 800 KM. Osigurala je i da ti djelatnici napokon dobiju i regrese i godišnje odmore, što dotad nije bio slučaj, a uvedeno im je i pravo naknade za prijevoz koje također nisu imali.

Na rubu egzistencije, uvijek

Asistenti u nastavi u HNŽ-u mogli bi postati pravi eksperti za preživljavanje – s obzirom na to da ih vlada uporno ostavlja na rubu egzistencije. Oni koji svakodnevno pomažu djeci s poteškoćama ostaju na margini, bez sigurnih ugovora, pristojnih plaća i osnovnog poštovanja.

Vlada se, čini se, vodi logikom ”ako ih ignoriramo dovoljno dugo, možda jednostavno nestanu”. Ili još bolje – možda će nastaviti raditi besplatno, iz čistog entuzijazma.

Izvor: Hercegovina.info