Vlasti BiH imaju još 10 tjedana, u EU na snagu stupa CBAM i udar na gospodarstvo

Vlasti BiH imaju još 10 tjedana, u EU na snagu stupa CBAM i udar na gospodarstvo

Ostalo je još samo 10 tjedana prije nego što na području Europske unije na snagu stupi Mehanizam za prilagađovanje ugljika na granicama (CBAM). S obzirom da BiH nije ispunila potrebne uvjete kako bi izbjegla CBAM taksu, za očekivati je da će doći do značanijeg udara na gospodarstvo. Prvenstveno na izvoznike…

Tim povodom Energetska zajednica objavila je danas izvještaj o spremnosti za CBAM kako za BiH tako i za susjedne države poput Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije. Portal Fokus donosi najvažnije nalaze izvještaja.

Plaćanje CBAM takse

Kao što je poznato, da bi izbjegli da bh. izvoznici električne energije, cementa, čelika, aluminija ili otpada budu primorani plaćati CBAM taksu, što će dobrano utjecati na njihovo poslovanje, država je trebala uvjesti sistem trgovanaj emisijama ugljičnog dioksida.

To još nije uradila, iako je jedna od održava koja ne oporezuje emisije ugljičnog dioksida (CO2) niti ima alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO2, o čemu je Fokus već izvještavao.

U novom izvještaju Energetske zajednice navodi da se zemlje Zapadnog Balkana, što uključuje i BiH jesu ostvarila stabilan napredak u povezivanju tržišta električne energije s EU i razvoju čiste energije.

Međutim, kada je riječ o integraciji tržišta električne energije — što je preduvjet za izuzeće od CBAM-a, kako se navodi u izvještaju, Srbija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora približavaju se „točki bez povratka“ odnosno na putu su ka povezivanju s unutrašnjim tržištem električne energije EU, čak i prije pristupanja.

Bosnu i Hercegovine tu nema, auzmu li se u obzir drugi nalazi iz izvještaja BiH je jednostavno “najlošiji đak” u regiji.

MRVA sistem i HUPX tržište

Naime, kada je riječ o nalazima o spremnosti za CBAM, navedeno je da je ključni element ovog procesa je uspostavljanje robustnih sustava za praćenje, izvještavanje, verifikaciju i akreditaciju (MRVA). A BiH nije imenovala nadležno tijelo, nije definirala obuhvat operatera i gasova koji podliježu MRVA sustavu je definiran, nema sustava za izdavanje dozvola za emisije stakleničkih plinova (GHG), nema planove monitoringa, kao ni akreditirana tijela za praćenje.

Kako se navodi u izvještaju, cijene električne energije na dan unaprijed u većini ugovornih strana blisko prate cijene na HUPX tržištu. Dodavanje CBAM troškova učinilo bi izvoz električne energije iz ovih zemalja u EU nekonkurentnim, jer bi on postao manje privlačan za uvoznike zbog sličnog nivoa cijena, ali i dodatnog administrativnog opterećenja koje CBAM podrazumijeva.

U izvještaju su napravljene i procjene troškova na godišnjem nivou za izvoznike u EU iz svake države u regionu. Prema ovim podacima, izvoznici iz BiH mogli bi biti suočeni s godišnjom sumom od 158.354.080 KM. Riječ je o CBAM troškovima.

“CBAM bi trebao biti most prema Europskoj uniji, a ne prepreka. Napredak prikazan u ovogodišnjem izvještaju potvrđuje da CBAM može biti pokretač, a ne kočnica, regionalne suradnje u energetskoj tranziciji”, istakao je Artur Lorkowski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar