Zašto BiH ne mari za mlade inovatore
Budućnost Bosne i Hercegovine je u rukama mladih inovatora i stoga vlasti moraju shvatiti da je ulaganje u inovacije, start up kompanije, mlade i kreativne ljude šansa za razvoj bosanskohercegovačkog društva, ali i gospodarstva. Stručnjaci kažu da inovacije i obrazovanje nemaju alternativu, ako se želi popraviti poslovni ambijent, prenosi BHRT.
“Ja sam inovatorica antibakterijske toalet daske za toalet, sa tom pričom sam krenula 2016., a 2019. godine smo išli na svjetska natjecanja gdje smo osvajali razne medalje, istaknula bih onu koji smo osvojili u Seulu pored 30 zemlja iz cijelog svijeta”, ovako svoju priču započinje mlada bh. inovatorica Nađa Zubčević.
Prije nego što je njena inovacija prepoznata u svijetu, nailazila je na prepreke u našoj zemlji, jer je bio problem kako patentirati proizvod, plasirati ga na tržište, a sve je trajalo dugo i sporo
“Postoje poticaji koji se daju za inovatore i razne nevladine organizacije uz pomoć kojih smo uspjeli i da kreiramo prototip i da kreiramo našu inovaciju i evo u konačnici planiramo plasirati na tržište”, kaže Nađa.
Inovacije nemaju alternativu, stav je stručnjaka, i zato je neophodno bh. društvo pripremiti da mladi kadar bude nositelj informacija i razvoja. A velika šansa za razvoj u BiH jeste u sektoru programiranja i inovacija.
“Međutim, država ništa ne čini da ih zadrži i morali bi uraditi mnogo na motivaciji na otvaranju povratnog biznisa da ih oslobodi bilo kakvih plaćanja prvih godinu dana i vidjet ćete kakvi će rezultati biti”, ističe Džemo Tufekčić, profesor na Univerzitetu u Tuzli.
“I to je za nas veliki izazov, ne samo u BiH, nego inače, i zbog toga je jako važno da koristimo tehnologije četvrte generacije i da postanemo univerzitet četvrte generacije, odnosno visoko obrazovanje četvrte generacije koje će se duboko oslanjati na tehnologije”, navodi Aleksandra Nikolić, ministrica znanosti, visokog obrazovanja i mladih KS.
Koliko smo digitalno pismeni i koliko je tehnologija bitna pokazala nam je pandemija Covida-19 i primjer održavanja online nastave u našoj zemlji
To je ujedno pokazalo i da postoji ogroman prostor u koji se treba investirati. “Ja mislim da mi imamo dobar start dobre predispozicije da napravimo ozbiljne korake u narednom razdoblju upravo u digitalnoj pismenosti kako odraslih ljudi koji su vodeći u obrazovnim procesima do naših budućih generacija koje žive u drugačijem vremenu”, kaže Rizah Kabaši iz kompanije Smartlab Sarajevo.
Novo vrijeme donijelo je i nove navike, zato nadležni trebaju što prije shvatiti da živimo u svijetu znanja, ali i društvu umjetne inteligencije, kako bosanskohercegovački potencijal ne bi svoju šansu za razvoj tražio van granica BiH.
