ZATVORENA VLAST: Žitelji HNŽ-a i HBŽ-a ne znaju što im vlast usvaja dok se ne usvoji
Transparency International u BiH na konferenciji „Otvorena vlast za otvoreno društvo“ u Mostaru predstavio je preporuke za vlade i parlamente s ciljem unapređenja procesa donošenja odluka na svim razinama vlasti u BiH.
Preporuke obuhvaćaju: uspostavljanje obveze blagovremene i redovite objave dokumenata koji prate donošenje odluka vlada i parlamenata, objavljivanje dnevnih redova i nacrta odluka prije i nakon sjednica, razvoj i unapređenje elektroničkih alata i platformi za uključivanje građana i javne rasprave te osiguravanje sudjelovanja javnosti u radnim skupinama za pripremu zakona, piše Istina.media.
Na događaju su istaknuti pozitivni primjeri Parlamenta BiH, Vlade Zeničko-dobojske županije i Skupštine Brčko distrikta BiH. Prakse ovih institucija predstavili su premijer Zeničko-dobojske županije Nezir Pivić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta Damir Bučević te rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću PS BiH, Zlatko Vukmirović. Iako postoji prostor za unapređenja, ove institucije prednjače u objavi ključnih dokumenata te razvoju digitalnih rješenja koja građanima omogućavaju lakši pristup informacijama od javnog značaja.
Ipak, najnoviji pregled razine proaktivne transparentnosti procesa donošenja odluka u Bosni i Hercegovini pokazuje da su, unatoč vidljivim pomacima, potrebna daljnja i ozbiljnija unapređenja kako bi transparentnost postala pravilo, a ne iznimka.
Istraživanje je pokazalo da nijedna vlada u BiH ne objavljuje redovito materijale s održanih sjednica, dok je Vijeće ministara jedina institucija izvršne vlasti čiji su zapisnici sa sjednica objavljeni, iako s određenim zakašnjenjem.
Ovaj podatak, kao i činjenica da samo 3 od 14 vlada u BiH redovito objavljuje odluke na svojim službenim stranicama, ukazuje na to da građani nisu adekvatno upoznati s odlukama izvršne vlasti koje se na njih izravno odnose, što dodatno umanjuje povjerenje u njihov rad.
Iako je uočeno blago poboljšanje u objavi godišnjih programa rada, koje sada redovito objavljuje sedam vlada, objava godišnjih izvješća i dalje je na izrazito niskoj razini.
Ni zakonodavna tijela širom BiH ne stoje mnogo bolje kada je riječ o proaktivnoj transparentnosti
Skupštine županija i entiteta, kao ni oba doma Parlamenta BiH, ne objavljuju redovito planove niti izvješća o provedenim javnim raspravama, dok izvješća o svom radu redovito objavljuje samo 6 od 16 zakonodavnih tijela. Pozitivno je što sve skupštine redovito objavljuju dnevne redove, ali pristup ostalim informacijama ostaje neujednačen – i dalje četiri županijske skupštine ne objavljuju materijale za sjednice.
TI BiH poziva sve razine vlasti da transparentnost prepoznaju kao ključni mehanizam za jačanje odgovornosti institucija u BiH. Pravovremeno, potpuno i proaktivno objavljivanje informacija mora postati neodvojiv dio institucionalne prakse kako bi građani imali stvaran uvid u odluke koje se donose u njihovo ime. U narednom razdoblju TI BiH ponovno će uputiti inicijative prema vladama i parlamentima, s konkretnim smjernicama i rješenjima za uspostavljanje transparentnijih praksi.
Konferencija je održana uz financijsku potporu Švedske i Danske, priopćio je Transparency.
Inače, među četiri Skupštine koje prije sjednice ne objavljuju materijale su HNŽ i HBŽ. I Vlade tih županija prilično su zatvorene. Vlada HNŽ je primjerice godinama skrivala pojedinačne iznose koje isplaćuje medijima u HNŽ-u, dok Vlada HBŽ šuti na pitanja o koncesijama, kako građana, tako i medija i nevladina sektora, što je već predmet tužbi.
