Zbog nedostatka Zakona o šumama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji vlada šumski kriminal

Hercegovačko–neretvanska županija jedina je u Federaciji BiH koja nema Zakon o šumama, iako je propis na federalnoj razini ukinut još 2009. godine. Kao posljedica nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva, devet županija je donijelo svoje propise za oblast šumarstva  i na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenja šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, a jedino u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nije donesen propis za oblast šumarstva, piše Hercegovina.info

Danas nažalost ne znamo ni kolika je točno površina šumskog zemljišta u HNŽ. Naime, iz Ministarstva kažu kako je prema njihovim podacima “površina šumskog zemljišta u HNŽ u državnom vlasništvu je 201.087 ha, a za šume u privatnom vlasništvu nemamo podatke. Ovdje je potrebno istaknuti da su ovi podaci uzeti iz šumsko gospodarskih osnova kojima je istekao rok prije deset i više godina, tako da nemamo valjane podatke koji bi nam pokazali stvarno stanje površina po kategorijama šuma.”

Posljedice ovoga višegodišnjeg pravnog vakuuma dramatične su.

Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, dostavljenima portalu Hercegovina.info, prihodi od šumskih naknada pali su s oko 1.900.000 KM u 2009. godini na samo 11.500 KM u 2024. godini.

To znači da je u 15 godina iz proračuna HNŽ nestalo najmanje 25 milijuna KM. Uz uračunavanje porasta cijene drvog materijala i inflaciju, ta je cifra bliža 50 milijuna KM.

Novac koji je trebao završiti u javnim službama, poput zdravstva, školstva, socijalne skrbi i ekologije završavao je u privatnim džepovima, uz nelegalnu eksploataciju i potpuni izostanak nadzora.

Dok Vlada HNŽ ovih dana tvrdi da „nema financijske mogućnosti za povećanje plaća zdravstvenim radnicima“, razlozi nedostatka novca leže upravo ovdje i u sličnim praksama u kojima se županijske vlade nisu pokazale kao dobri domaćini.

HNŽ jedina bez zakonskog okvira i bez nadzora

Iz Ministarstva za Hercegovina.info poručuju: „Jedino u Hercegovačko–neretvanskoj županiji nije donesen propis za oblast šumarstva.“

„Prihodi od namjenskih sredstava za šume pali su s oko 1.900.000 KM u 2009. godini na oko 11.500 KM u 2024. godini.“

Ministarstvo priznaje i da nadzor praktički ne postoji:

“Poduzeća šumarstva s područja HNŽ vrše sječu i promet šumskih drvnih sortimenata iako nemaju potpisane ugovore o prijenosu poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem s nadležnim ministarstvima, kao ni suglasnosti na planove gospodarenja šumama od nadležnih ministarstava, što je bilo propisano ranijom zakonskom regulativom za oblast šumarstva.
Uprava za šumarstvo kao organizacijska jedinica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-K obavlja sve poslove vezane za čuvanje i zaštitu državnih šuma putem čuvarske službe.
Čuvari šuma Uprave za šumarstvo kontinuirano vrše nadzor unutar rejona na koje su raspoređeni i o svim uočenim nepravilnostima i bespravnim sječama sačinjavaju zapisnike temeljem kojih se podnose prijave nadležnim sudovima i tužiteljstvu Također, Uprava za šumarstvo nadležnom tužiteljstvu podnosi kaznene prijave protiv fizičkih i pravnih osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo šumske krađe, ali ti postupci traju dugo i podnesene krivične prijave se često obustavljaju zbog nedostatka dokaza, a  prekršajne prijave su odbačene zbog nepostojanja materijalnog propisa koji regulira oblast šumarstva.”

Drugim riječima: nema zakona, nema kazni, nema nadzora, nema prihoda.

FUZIP: Inspekcija je nemoćna, nema zakonskog okvira

Federalna uprava za inspekcijske poslove, u odgovoru za Hercegovina.info od 7. studenoga 2025., potvrđuje da ne postoji mogućnost provođenja potpunog inspekcijskog nadzora u HNŽ, jer županija nije donijela svoj Zakon o šumama.

„Federalni šumarski inspektorat nije u mogućnosti vršiti sveobuhvatan inspekcijski nadzor u oblasti šumarstva na teritoriji Federacije BiH, prvenstveno zbog činjenice da Zakon o šumama na nivou Federacije BiH još uvijek nije usvojen“, stoji u odgovoru FUZIP-a.

„Hercegovačko-neretvanska županija još uvijek nije donio županijski zakon o šumama, čime ne postoji materijalni propis na osnovu kojeg bi inspekcijski organi vršili sveobuhvatan nadzor.“

Bez zakona nema ni mogućnosti sankcioniranja, što direktno otvara prostor nelegalnoj sječi, prikrivanju eksploatacije i financijskim zloupotrebama.

Federalni ministar: „Mnogo se šuma siječe, a vrlo malo obnavlja“

Federalni ministar gospodarstva, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić u kolovozu 2025. upozorio je:

„Mnogo se šuma siječe, a vrlo malo obnavlja. Neće ništa ostati za generacije koje dolaze ako se ovako nastavi.“

„Županije su dobile previše autonomije, a Federacija je, kada su u pitanju šume, razvlaštena.“

Prema njegovim riječima, nacrt Federalnog zakona o šumama spreman je još od siječnja 2025., ali stoji blokiran bez mišljenja Ministarstva pravde FBiH i Ministarstva financija FBiH.

Zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu HNŽ upućena je u daljnju proceduru u kolovozu 2025. godine, no do danas ni na federalnoj ni na županijskoj razini pomaka nema.

Portal Hercegovina.info uputio je službene upite svim uključenim ministarstvima, no do danas nije stigao niti jedan odgovor.

„Anarhija u šumarstvu“ – upozorenje civilnog društva

Fondacija ACT upozorava:

„Nastavlja se anarhija u sektoru šumarstva u Federaciji BiH – nema jedinstvenog entitetskog zakona, dok u HNK/Ž ne postoji niti kantonalni temeljni propis.“

„U cijeloj priči žrtva su primarno naše šume, čije se stanje pogoršava iz dana u dan.“

Nelegalna eksploatacija i tragedije kao posljedica

Nezakonita sječa i devastacija šumskog i kamenitog terena povezane su s ozbiljnim sigurnosnim rizicima. Tragedija u Donjoj Jablanici, u kojoj je poginulo 19 osoba, pokazala je da slom sustava nadzora može imati smrtonosne posljedice. Javnost za tragediju krivi kamenolom, no prema stručnjacima, podjednako je na tragediju utjecala i pretjerana eksploatacija šume iznad Donje Jablanice. Nelegalni radovi, opasne eksploatacije i tereni bez kontrole postali su realnost u HNŽ.

Paralelno, županijske strukture dijelile su koncesije za solarne elektrane na šumskom i poljoprivrednom zemljištu, često bez valjanih procedura, što dodatno podgrijava sumnje da odsustvo zakona pogoduje privatnim, a ne javnim interesima.

„Zakona nema jer se radi o organiziranom kriminalu“

Jedan od dugogodišnjih poznavatelja sektora šumarstva u HNŽ-u, čiji su podaci poznati redakciji Hercegovina.info, otkriva dodatnu dimenziju problema. Prema njegovim riječima, državna šuma desetljećima se eksploatira preko poduzeća u mješovitom vlasništvu, koja nikada nisu zakonski određena kao korisnici državnih šuma, ali su ipak upisana u zemljišne knjige s pravom raspolaganja nad državnim šumama.

„Više od 30 godina u HNŽ državnu šumu sijeku poduzeća u mješovitom vlasništvu, koja nikad nisu zakonom određena kao korisnici državnih šuma. A sve to im je omogućilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje je dopustilo da se u ta poduzeća upisuju u zemljišne knjige s pravom raspolaganja državnim šumama“, tvrdi on, te dodaje kako danas imamo situaciju da se iz JP Šume Herceg-Bosna u stečaju prodaje državna imovina koja je nezakonito upisana s pravom raspolaganja.“

Prema njegovim riječima, situacija je još drastičnija u Konjicu i Jablanici:

„Tamo su upisana poduzeća koja nikad nisu zakonom određena kao korisnici šuma, niti su osnivači ikad zakonom ovlašteni za eksploataciju šuma. Zato nema zakona o šumama FBiH 16 godina. Radi se o organiziranom kriminalu, gdje nitko od nadležnih ne štiti državnu imovinu.“

Novca ima, ali za odabrane

HNŽ je bez zakonskog okvira 15 godina. U tom razdoblju izgubljeno je najmanje 25 milijuna KM javnog novca. Ukupna vrijednost ilegalno posječene šume mjeri se u stotinama milijuna KM za koje nitko nikada neć odgovarati.

Šume se sijeku bez nadzora, inspekcije su blokirane, zakoni stoje u ladicama, a institucije šute.

Istovremeno, vlast tvrdi da nema novca za povećanje plaća medicinarima i učiteljima.

Javnost mora znati odgovor na jednostavno pitanje:

Zašto nijedna Vlada HNŽ od 2009. do danas nije uvela red i zakon u ovu oblast. Zašto oni koji su odgovorni za gubitke koji se mjere u desecima milijuna KM još sjede u svojim foteljama bez ikakvih sankcija i tko je sve u pozadini profitirao dok su građani ostali bez osnovnih usluga i zelenih pluća koja bismo trebali ostaviti svojoj djeci.