ZDRAVSTVENA KRIZA: Izgradnja kuća i zgrada skuplja i do 30 posto
“Smatram kako još nitko nije svjestan kakva nas kriza očekuje i ponovno su u fokusu nekretnine. Zdravstvena kriza zahvatila je sve pore društva, a još nismo dovoljno usredotočeni na gospodarsku krizu jer se borimo kako sačuvati zdravlje. A dok smo, sasvim logično, zaokupljeni zabrinutosti zbog bolesti, s druge strane događa se abnormalno poskupljenje željeza, betona, električnih vodiča i drugih materijala potrebnih za izgradnju objekta. Izgradnja kuća i zgrada skuplja je i do 30 posto.
Sad se događa da se otkazuju ranije ugovoreni poslovi jer se radnicima ne isplati raditi po starim ugovorima ili, bolje rečeno, po dogovorima jer puno poslova završava se bez potpisa. Sad zamislite kakva je situacija tamo gdje su potpisani ugovori, kada govorimo o velikim projektima, ne isključujem ni sudske tužbe… Tko zna što nas očekuje”, priča za Večernji list BiH jedan bh. analitičar vezano uz poremećaje na tržištu nekretnina zbog poskupljenja cijena materijala za njihovu izgradnju.
Abnormalna poskupljenja
Nedavno su za Večernji list iz Udruge metalske i elektroindustrije pri Gospodarskoj komori FBiH govorili što se u međuvremenu dogodilo. “Posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu željeza i čelika, ali i obojenih metala, došlo je do snažnog poskupljenja. Trgovinski ratovi velikih svjetskih sila, SAD-a i Kine, te uvođenje kvota za uvoz u EU među najznačajnijim su čimbenicima koji su doveli do poremećaja na tržištu. Tvrtke koje se bave trgovinom željeza i obojenih materijala iz BiH među prvima su osjetile poskupljenja. Cijene materijala utjecale su na povećanje cijena proizvoda u svim granama metalske industrije.
Cijena lima porasla za 87 posto
Kao primjer usporedit ćemo nabavnu cijenu lima koja se može dogovoriti za travanj/svibanj 2021. u odnosu na cijenu iz lipnja/srpnja 2020. godine – u 2021. godini viša je za 87 posto. Poskupljenja najviše pogađaju tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, građevinske tvrtke koje koriste značajne količine građevnog željeza, ali i tvrtke koje koriste obojene materijale u svojim proizvodnim procesima, poput aluminija i bakra”, priopćili su i istaknuli kako će to imati utjecaj, prije svega, na projekte koji su planirani u BiH. Denis Delić, predsjednik Asocijacije metalske i elektroindustrije Vanjskotrgovinske komore BiH, govorio je nedavno o rastu cijena i razlozima poskupljenja željeza. Također dodaju: “Što se tiče cijene čelika na svjetskom tržištu u prvom tromjesečju 2021. godine, EU lagano povećava nekih 20 do 30 posto u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine samu proizvodnju, što pozitivno utječe na nas. Što se tiče američkog tržišta, ono je u velikom rastu, a na kineskom tržištu prošle godine također je došlo do velikog rasta. Tu postoji nekoliko aspekata.”
Cijena prijevoza
Prije svega, tvrtke u EU zbog pandemije koronavirusa u financijskim su problemima i nedostatak materijala svakog je dana sve veći, tako da su kvote koje imaju same željezare ispunjene. Također, potražnja se povećava, a ponuda se smanjuje. Kina je treći problem – ona je u velikoj ekspanziji i kupili su sve – kazao je, među ostalim, Delić. Među razlozima poskupljenja zasigurno su i cijene prijevoza koje su i dvostruko veće u odnosu na prošlu godinu.
Tržište se dosta promijenilo
Problem su i oni koji naručuju robu bez obzira na to imaju li narudžbu ili ne. – To može biti veliki bumerang nama, malim proizvođačima, gdje može doći do otkazivanja narudžbi svaki dan. Sve se to snažno odražava na tvrtke u regiji. Ako nemate kvalitetan ugovor, bit ćete u ogromnim problemima. Ako naši kupci otkažu materijale, mi moramo otkazati našim dobavljačima. Zaključak je da moramo pričekati što će željezara odlučiti – smanjiti cijene, ostaviti iste ili povećati – kazao je, između ostalog, Delić. Komentirao je i mogući rast cijena automobila i u građevinskoj industriji zbog poskupljenja sirovina. “Roba široke potrošnje koju koristimo u našoj proizvodnji već je poskupjela 20 do 30 posto te u dogledno vrijeme možemo očekivati daljnji rast. Gdje je kraj, odgovor nitko ne zna”, ističe Delić.
Izvor: vecernji.ba
